Prema najnovijim izmjenana Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje je sačinilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u potpunosti je izmijenjen član 81. koji obuhvata izračun najnižih penzija. Sa novim izračunom, primjera radi, osoba sa 15 godina staža, a manje od 20 godina, i 65 godina života ne može imati penziju nižu od 60 posto prosječne penzije iz decembra prošle godine.

Prosječna penzija sada iznosi 651,49 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.

Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju sa 15 godina staža i 65 godina života ima penziju 599 KM.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić u svojim istupima obrazlažući izmjene člana 81. Zakona o PIO-u koji donosi manje najniže penzije, kazao je kako ima sve više osoba koje, kada navrše 15 godina staža, traže od poslodavaca da ih odjave i da nastave raditi nacrno i primati plaću u koverti i sve tako do 65. godine života, a kako bi imali istu penziju kao i oni koji su uplaćivali staž 35 i više godina.

- Ja vam mogu reći iz ličnog iskustva da ljudi rade 15 godina i nakon toga, kada steknu pravo, od svog poslodavca traže da rade nacrno i da dobijaju iznos neki u koverti koji je veći nego bi to bilo u skladu sa zakonom - izjavio je Delić.

Zbog svega smo zatražili komentar Marija Nenadića, direktora Udruženja poslodavaca FBiH.

- U FBiH ne postoji propis koji omogućava odjavu iz radnog odnosa radnika sa navršenih 15 godina staža, niti postoji bilo koji legalan model uređenja radno-pravnog statusa osim onih propisanih Zakonom o radu FBiH. Dakle, osoba sa navršenih 15 godina staža nema zakonskog osnova da od poslodavca traži odjavu radno-pravnog statusa s ciljem isplate plaće u gotovini - navedeno nam je iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Dugogodišnjeg poslodavca i predsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudina Čengića smo pitali da li je njegov uposlenik koji navrši 15 godina staža može tražiti od njega kao poslodavca da ga odjavi kako bi nastavio raditi kod njega, ali nacrno i da mu se isplaćuje plaća u koverti.

- Meni sigurno i ovim firmama koje zakonito rade ne može niko dati nalog da nešto uradimo suprotno zakonu, da li to bio radnik ili neko drugi. A što se tiče drugih, moramo biti korektni i reći da ima, nazovimo, pojedinih poslodavaca, ne značajan broj, koji to možda i rade. Ali ne možemo na bazi toga generalizirati da se to masovno radi. U svakom slučaju sigurno ima nezakonitih radnji od određenog broja poslodavaca koji krše propise, uzurpiraju prava radnika, a nažalost nemamo adekvatne inspekcijske organe koji će to spriječiti - kazao nam je Čengić.

Dodaje kako nije imao priliku vidjeti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

- Ja zaista nisam imao prilike da pogledam taj tekst iako je dogovoreno da će bilo koji tekst koji ima bilo kakve implikacije prema radnicima, poslodavcima i vlastima, biti predmet rasprave na Ekonomsko-socijalnom vijeću.

Siguran sam da, ukoliko bude išao u proceduru, da će prvo doći na ESV. Mislim da je ministru i Vladi bitno da ukoliko je urađeni zakon dobro koncipiran, da ima podršku ESV, a uz to ima mogućnost da čuje od predstavnika sindikata, poslodavaca mišljenje koje može biti i dobro za donošenje kvalitetnog zakona - kazao je Čengić.