Samo sedam tužilaca na više od 1.200 predmeta – sistem koji je trebao biti udarna pesnica protiv korupcije i organizovanog kriminala sada puca pod teretom vlastite nadležnosti. Iz Tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine otvoreno poručuju: bez hitnih zakonskih izmjena, POSKOK neće moći isporučiti rezultate u razumnim rokovima.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i međukantonalnog kriminala (POSKOK) koji djeluje pri Tužilaštvu Federacije Bosne i Hercegovine suočava se s, kako i sami ističu, s velikim brojem predmeta koje u razumnom roku ne može riješiti osam tužilaca.

Stoga je Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine uputilo sredinom aprila inicijativu Ministarstvu pravde Federacije BiH i zatražilo pokretanje izmjene zakona kojim se tretira nadležnost Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK).

Ovim izmjenama značajno bi se smanjio broj predmeta koji bi bili u nadležnosti POSKOK-a koji je, godinu nakon što je formiran, doslovno zatrpan predmetima preuzetim iz kantonalnih tužilaštava.

Čini se da su kantonalna tužilaštva iskoristila priliku pa sve predmete koji su godinama "skupljali prašinu u ladicama" dostavili POSKOK-u.

Iz analize koju je uradilo Tužilaštvo FBiH, proizilazi da dosta od tih predmeta ne zaslužuje da bude u Posebnom odjelu - po težini djela, po nezakonitoj koristi, odnosno pričinjenoj šteti, zaprijećenoj kazni.

Prema analizi, koja je proslijeđena Ministarstvu sa prijedlogom izmjena zakonskih rješenja, procijenjeno je da bi broj predmeta koji su trenutno u njihovoj nadležnosti bio prepolovljen.

Tvrde da sa velikim brojem predmeta, od kojih dosta njih "ne zaslužuje" da ih tretira ovaj odjel, nego kantonalna tužilaštva, ne mogu biti efikasni.

Trenutno sedam tužilaca radi na 1.200 predmeta i to znači da svaki tužilac duži po 150 predmeta što je mnogo s obzirom na rokove.

A šta kaže član 25 Zakona kojim se tretira nadležnost Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK).

Stav jedan kaže da Posebni odjel suda ima stvarnu i mjesnu nadležnost za najteža krivična djela propisana Krivičnim zakonom Federacije BiH.

Prije svega, riječ je o djelima udruživanja radi činjenja krivičnih djela i organiziranog kriminala, uključujući i sva djela koja počini grupa za organizirani kriminal. U njegovu nadležnost spadaju i krivična djela terorizma, kao i djela usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije BiH.

Nadalje, Posebni odjel postupa i u predmetima koji se odnose na korupciju i zloupotrebe službene dužnosti, uključujući krivična djela podmićivanja, kao i djela protiv privrede, poslovanja, sigurnosti platnog prometa i poreznog sistema.

Ovo važi posebno u slučajevima kada su počinioci službene ili odgovorne osobe koje imenuju ili potvrđuju Parlament Federacije BiH, Vlada Federacije BiH ili Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.

Također, nadležnost se uspostavlja i kada materijalna korist ili pričinjena šteta prelazi iznos od 100.000 KM.

Posebni odjel nadležan je i za određena krivična djela protiv pravosuđa – poput davanja lažnog iskaza, sprečavanja dokazivanja, povrede tajnosti postupka, otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka te nezakonitog postupanja sudije – ali samo ukoliko su ta djela povezana s prethodno navedenim oblicima teškog kriminala.

Osim toga, zakon predviđa da se nadležnost Posebnog odjela može proširiti i na druga krivična djela koja su u međusobnoj vezi s navedenim djelima, odnosno kada se vode u jedinstvenom krivičnom postupku u skladu s pravilima o spajanju postupaka.

Iz Tužilaštva Federacije BiH smatraju da neki predmeti nisu trebali završiti kod njih, te da se cenzus od 100 hiljada KM treba povećati na pola miliona KM.

Kako je procjenjeno povećanje imovinskog cenzusa imalo bi efekat da se broj predmeta smanji za najmanje 300.

Ističe se da bi ove izmjene uključile i nesnovane prijave, te bi tu bilo  200 predmeta manje.

U protekloj godini dana POSKOK je podigao osam optužnica, ali čeka se epilog u velikim predmetima poput afere "Spengavanje", "Aerodrom" "Donja Jablanica" "Autoceste FBiH".

Iako smo ministra pravde Federacije Bosne i Hercegovine, Vedrana Škobića pitali šta će biti sa inicijativom i kako će se očitovati Ministarstvo, odgovor nismo dobili, jer ministar nije bio raspoložen da razgovara s Faktorom dok ne istražimo temu i ne napišemo tekst kako informacije iz Federalne uprave policije i drugih agencija "cure" u medije.