Kada ujutru pogledamo kroz prozor i vidimo da je veoma maglovito, često se zapitamo: Da li je ovo samo jesenja magla ili je u pitanju gust smog?

Da li teško dišem samo zbog prehlade jer je ipak sezona virusa ili je to zbog ovih štetnih gasova u zraku?

Ipak, u sarajevskoj kotlini, ali i mnogim drugim gradovima, nije teško zaključiti o čemu je riječ, jer spadamo u najzagađeniji grad na svijetu, često i na prvom mjestu. 

Magla i smog mogu isprva da izgledaju potpuno identično, pa je teško razaznati šta je zapravo u pitanju, posebno jer zagađenost zraka u BiH na mnogim mjestima često dostiže visoke nivoe. Ipak, postoje neke ključne razlike koje pokazuju da li se samo nakupila vodena para ili se formirao gusti oblak zagađenja.

O ovome smo razgovarali sa meteorologom iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH Bakirom Krajinovićem. 

- U meteorologiji, magla je pojava nastala kondenzacijom vodene pare u vrlo sitne kapljice koje lebde pri tlu i smanjuju vidljivost ispod jednog kilometra. Najjednostavnije rečeno, radi se o oblaku na tlu. Pojava magle u pravilu znači da je zrak zasićen vodom, relativna vlažnost je vrlo visoka, najčešće blizu 100 procenata. To se dešava kada temperatura zraka padne do tačke rosišta ili joj se jako približi, pa zrak ne može više zadržavati svu vodenu paru u gasovitom stanju i ona prelazi u sitne kapljice. Magla je, dakle, jasan znak da je prizemni sloj zraka doveden do zasićenja. Za formiranje magle ključni su meteorološki uvjeti. Hlađenje zraka, naprimjer, vedre i tihe noći kada se tlo brzo hladi i zrak pri tlu, slabiji vjetrovi i stabilna atmosfera i temperaturne inverzije koje "zaključaju" taj hladan zrak u kotlinama i dolinama - kaže Krajinović.

On napominje da dodatni izvori vlage kao što su rijeke, jezera, vlažnost tla i vegetacija, doprinose da se relativna vlažnost poveća do tačke kada nastaje kondenzacija. Zato su magle i sumaglice češće i postojanije u sredinama smještenim u kotlinama, kao što je slučaj sa mnogim našim urbanim sredinama.

Zanimalo nas je šta je onda smog, te kakva je razlika.

- Smog, s druge strane, nije klasična meteorološka pojava. To je mješavina magle i zagađujućih čestica i gasova. Najčešće su to PM 10, PM 2,5 ili sumpor dioksid, ali imaju i druge zagađujuće materije koje lete u zraku. U prizemnom sloju zraka to se sve dešava. Zbog toga smog možemo posmatrati kao prljavu maglu u kojoj su istovremeno prisutne viskoke koncentracije zagađujućih materija. U našim uvjetima to traje onoliko dugo koliko traju temperaturne inverzije - kaže meteorolog Krajinović.

No kako objašnjava, važno je naglasiti i da magla može biti potpuno čista, dakle bez značajnog prisustva zagađujućih čestica, ali je to u većim urbanim centrima sve rjeđe. Razlog je intenzivan saobraćaj, grijanje i industrije. To je bilo nekada davno, kada nije bilo toliko automobila, zgrada, nije se svašta ložilo. Tada možemo govoriti o "čistoj magli".

- S druge strane, zagađen zrak može biti postojan i u danima bez magle, kada se zagađujuće čestice zadržavaju u prizemom sloju zraka pod utjecajem stabilne atmosfere i slabog vjetra. 

Povezanost magle kao prirodne pojave i zagađenog zraka kao posljedice antropogenih utjecaja samo je dio šire slagalice u razumijevanju odnosa prirode i društva u kontekstu kvalitete zraka. Za nastanak i održavanje smoga presudne su upravo meteorološke prilike, stabilna atmosfera, temperature inverzije, slab vjetar i dugotrajna anticiklona koji onemogućavaju razrjeđivanje i provjetravanje zagađenog zraka iz kotlina. U takvim uvjetima zagađujuće čestice ostaju zarobljene u donjem sloju atmosfere zajedno sa maglom - kaže Krajinović. 

Stoga, u kontekstu zagađenja zraka, magla sama po sebi ne znači nužno zagađenje. Ona je, prije svega, posljedica visoke relativne vlažnosti i hlađenja zraka, dakle, sama priroda po sebi. 

Nasuprot, smog uvijek podrazumijeva pogoršan kvalitet zraka i povećan zdravstveni rizik, posebno za osjetljive grupe stanovništva. Zato je važno naglasiti da pouzdan uvid u kvalitet zraka ne možemo dobiti samo pogledom kroz prozor. 

- To možemo znati isključivo putem mjerenja na zvaničnim mjernim stanicama, koje kontinuirano registruju koncentraciju zagađujućih materija u zraku.

Građani to mogu u svakom momentu provjeriti u realnom vremenu na zvaničnoj web stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda - zaključuje za Faktor meteorolog Bakir Krajinović.