Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u novom izvještaju je skrenuo pažnju na nepravilnosti u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine koje se odnose na, između ostalog, ugovore o djelu, kupovinu vozila i upotrebu službenih vozila u 2024.

Na ugovore o djelu prošle je godine Ministarstvo sigurnosti, na čijem je čelu do razrješenja u januaru ove godine bio Nenad Nešić, iz budžeta potrošilo nešto više od 55.000 KM, neto.

Po ugovoru o djelu bio je angažirano osam osoba. Jedna od njih je imala 2.500 KM mjesečno, što što 30.000 KM za godinu.

- Jedna osoba je uz mjesečnu naknadu od 2.500 KM (što na godišnjem nivou iznosi 30.000 KM) bila angažirana tokom cijele godine za poslove izrade naučne studije, vršenje analiza te za učešće u radu sa radnom grupom na izradi nacrta zakona o zaštiti i otpornosti kritične infrastrukture institucija BiH. Ista osoba je bila angažirana i u prethodnoj godini devet mjeseci i po tom osnovu joj je u 2023. isplaćeno 22.500 KM.

Napominjemo da je u kabinetima ministra (Nenad Nešić, op.a.) i zamjenika ministra (Ivica Bošnjak, op.a.) u 2024. bilo zaposleno sedam savjetnika i dva šefa kabineta-savjetnika te je nejasna potreba kontinuiranog angažmana osoba na osnovu ugovora o djelu u kabinetu ministra – ističu revizori.

Uz to su dvije osobe bile angažirane za obavljanje informatičkih poslova uz naknadu od po 700 KM mjesečno iako u Ministarstvu sigurnosti ima Sektor za informatiku i telekomunikacijske sustave u kojem je bilo 14 zaposlenih.

Kada su u pitanju javne nabavke, revizori su se posebno osvrnuli na kupovinu četiri službena vozila za skoro 280.000 KM. Ova nabavka je bila podijeljena u tri lota i za svaki je stigla jedna ponuda od istog ponuđača, s kojim je i zaključen ugovor.

Ponuđene cijene su bile identične procijenjenim vrijednostima nabavke, a revizori su upozorili i na to da garancija na vozila uopće nije ni tražena, pa time ni dostavljena u ponudi, iako je to obavezujući kvalifikacijski uvjet.

Posebno je interesantno to da četvrto ponuđeno vozilo, koje je i kupljeno za skoro 120.000 KM, ne ispunjava sve zahtjeve naznačene u tehničkoj specifikaciji, ali je ponuda ocijenjena kao prihvatljiva.

- S obzirom na to, realizirana je nabavka vozila čije specifikacije ne odgovaraju traženim karakteristikama u tenderskoj dokumentaciji – ističu revizori.

Osim ovoga, utvrđeno je da je tehnička specifikacija sadržavala osobine i uvjete koji favoriziraju model volkswagen crafter, što je postupak učinilo netransparentnim.

Određenih problema je bilo i kod upotrebe službenih vozila jer je u nekim situacijama relacija od preko stotinu kilometara prikazivana kao lokalna, a u nekim je upisivana veća kilometraža od stvarne.

- Neuredne evidencije o korištenju službenih vozila mogu ukazivati na nenamjensku upotrebu službenih vozila – upozorili su iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Nadalje, ministar Nešić je svojom odlukom svom savjetniku dao pravo da koristi službeno vozilo 24 sata dnevno, mada pravo na to imaju ministar, zamjenik ministra, sekretar Ministarstva i šef kabineta. Pri tome su šef kabineta i savjetnik koristili vozila više klase od one na koju su imali pravo.

Problem je i što službena vozila i specijalizirana vozila Ministarstva nisu jasno podijeljena pa se ne može potvrditi da su specijalizirana i korištena za propisanu namjenu.

Za upotrebu službenih vozila Ministarstvo je prošle godine potrošilo 113.613 KM.

Mimo ovoga, revizija je navela da je na službena putovanja potrošeno 244.423 KM, što je skoro 40.000 KM više nego 2023, a da putni nalozi u nekim slučajevima nisu pravdani u propisanom roku od sedam dana po povratku, dnevnica nije umanjivana iako je zaposlenim koji su išli na službeni put bila osigurana ishrana, a u jednom slučaju zaposleni je otišao na službeni put na osnovu neadekvatnog poziva.

Poziv je, dodaju revizori, upućen s privatne e-mail adrese drugog zaposlenog u Ministarstvu, a ne poziva organizatora.

Ono što je još zamjereno je što Ministarstvo nije sklopilo ugovore s pet općina kojim je odobreno ukupno milion KM tekuće rezerve u svrhu saniranja poplava.

- Iz toga proizlazi da Ministarstvo nije osiguralo sistem kontrole namjenskog utroška odobrenih sredstava – zaključili su državni revizori.