Samo spominjanje doniranja organa ili tijela nakon smrti u BiH i dalje izaziva strah i jezu.

O tome se ne govori dovoljno i medicinskim fakultetima nedostatak tijela na kojima studenti mogu učiti anatomiju i vještine koje će im trebati u budućem pozivu predstavlja ozbiljan problem.

Na mnogim medicinskim fakultetima u BiH nedostaje kadavera, odnosno pravih ljudskih tijela, ali i "plastičnih lutaka" za izučavanje anatomije.

Tim povodom kontaktirali smo medicinske fakultete u BiH. 

Medicinski fakultet u Zenici ima dobro opremljen kabinet za izvođenje praktične nastave iz anatomije, ali nadopuna plastinskim i plastičnim preparatima je uvijek poželjna i moguća.

- Nastava na anatomiji na Medicinskom fakultetu u Zenici izvodi se u optimalnim uvjetima i studenti vježbe rade u grupama prilagođenim kapacitetu praktikuma - kaže dekan, prof. dr. sc. Harun Hodžić. 

 Teško je osigurati sredstva za nabavku i procedura u vezi s nabavkom je veoma mukotrpna i iscrpljujuća. U zavisnosti od toga koja je vrsta plastina, kreće se i njegova cijena.

- Cijena jednog plastina se kreće od 70.000 do 150.000 eura. Postoje dvije opcije za nabavku, preko Njemačke ili Kine.

Plastin (ljudsko tijelo) koji smo mi nabavili i koji je kvalitetniji, prema riječima stručnjaka, radi samo jedna firma u Njemačkoj. Riječ je o originalnom ljudskom tijelu koje je posebno zaštićeno i plastificirano, kako ne bi propadalo - kaže Hodžić.

Na naše pitanje koje su procedure ako želimo donirati svoje cijelo u medicinske svrhe, Hodžić kaže:

- Trenutni važeći zakoni BiH ne opisuju mogućnost doniranja tijela niti Medicinski fakultet u Zenici ima mogućnost skladištenja "svježih" kadavera.

Veliki broj fakulteta širom svijeta prelazi na plastinske preparate zbog lakšeg održavanja tijela i izbjegavanja štetnosti isparavanja formaldehida u kojem se druga vrsta preparata mora čuvati.

Procedura doniranja tijela nije u nadležnosti samog fakulteta - kaže za Faktor dekan Medicinskog fakulteta u Zenici Harun Hodžić. 

Tako da ako ste ikada razmišljali o tome da svoje tijelo nakon smrti donirate u medicinske svrhe i tako učinite humano djelo to, nažalost, nećete moći uraditi. 

Ipak, već duži niz godina fakulteti širom svijeta nemaju praksu da se koriste ljudski kadaveri koji su preparisani formalinom.

Studenti Medicinskog fakulteta u Tuzli kažu da imaju sve uvjete za vježbe, te da je nabavka plastificiranih tijela bila nedavno.

- Imamo ih desetak. Također i tijela beba. Imamo i pojedinačne organe u posudama koje se čuvaju. Ne žalimo se, imamo svega dovoljno. Jedino mi je žao što ova oblast nije zakonski regulisana, pa sad vi, ako želite donirati svoje tijelo u medicinske svrhe i istraživanja, to ne možete učiniti. Zakon to ne dozvoljava, a samim tim nemamo ni uvjete za čuvanje tih tijela - kaže za Faktor predsjednik Udruženja studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli Nermin Alibašić. 

O ovoj temi smo razgovarali i sa uvaženim stručnjakom, specijalistom pulmologije dr. Mahirom Tokićem. Danas izvrstan ljekar i čovjek kaže da je imao od koga i "kako" naučiti. Naime, u vrijeme njegovog studija, njegove kolege i on su učili na "pravim tijelima". Kako kaže, nikakve plastične lutke to ne mogu zamijeniti.

- Kako će student medicine učiti na plastičnom tijelu? On prvo mora znati kako ti organi zaista izgledaju, koja im je veličina, oblik. Ako postoje neke promjene, to se vidi, kako ne bi trebalo izgledati. Osim toga, što vam je sigurno poznato, jedna od važnih metoda dijagnostite je opipavanje. Važan je dodir. Da li je nešto uvećano, da li je tvrdo, meko. Kako to naučiti na lutki? Ko će nas sutra liječiti? Ne nas, nego generacije koje dolaze. Kako će napraviti prvi rez, kad već dobiju posao? Kako će raditi hirurzi. Ponavljam, dodir i izgled organa su najbitniji.

Kako i gdje zasjeći, kako izvaditi organ? Onda dolazimo do situacije da vježbaju na živom čovjeku. 

Iskreno se bojim ko će sutra biti patolog. Ljudi koji su odabrali taj poziv, to humano zanimanje, sa 20 godina već se moraju navikavati na smrt, na leševe. To im je posao. Moja generacija, a i mnoge poslije, nikada nisu imale problem s tim. Pa sutra će raditi u 3D printeru.

Osim toga, kod anatomske sekcije važno je: razviti u studentima osjećaj da je tijelo koje je sad ispred njih tu jer je osoba koja je ispred njih to željela, razviti poštovanje prema tom čovjeku i osjećaj zahvalnosti - kaže Tokić. 

On također naglašava da je nauka o građi ljudskog tijela jedan od najvažnijih predmeta u temeljnom obrazovanju ljekara, stomatologa i drugih zdravstvenih radnika.

- U medicini, detaljno proučavanje i obnavljanje znanja iz anatomije temelj je trajnog stručnog usavršavanja ljekara. 

Osim što koriste za edukaciju, tijela se koriste i za istraživanje i razvoj novih hirurških zahvata, kao što su razvoj novih artroskopskih operacija, zahvata u plastičnoj hirurgiji, simulaciju hirurškog pristupa različitim unutrašnjim organima i mnogih drugih hirurških i medicinskih postupaka.

Uprkos ubrzanom napretku medicine pokazalo se da su upravo anatomske studije i istraživanja na anatomskim preparatima, a ne na simulacijskim ekvivalentima, najbolji način usvajanja znanja o građi tijela. Trodimenzionalna zamršenost ljudskog tijela ne može u potpunosti biti prikazana u knjigama, na slajdovima s pomoću računara, ili kroz korištenje plastičnih modela. Najsavršeniji model za temeljito proučavanje i istraživanje ljudskoga tijela jest samo tijelo - kaže za Faktor dr. Mahir Tokić.