Svi ključni politički akteri, barem deklarativno, podržavaju projekat Južne interkonekcije. No interesi su različiti, a sada se postavlja i pitanje da li će apelacija Lidije Bradare o ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji usporiti realizaciju? S druge strane, čuju se poruke da izgradnja gasovoda mora početi 2026. godine.

U ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u BiH danas u jutarnjim satima bit će održan sastanak o Južnoj interkonekciji gdje će ministarstvo energetike predstaviti plan realizacije projekta.

Kako N1 saznaje, sastanak će biti održan u 10:30 sati.

Ovo je bitan korak jer će se tačno odrediti datumi implementacije. O ovom hodogramu aktivnosti raspravljat će politički lideri, a iz ministarstva očekuju da projekat Južne interkonekcije bude završen za dvije godine.

Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:

- Najiskreniji da budem, mnogi su licitirali da to bude 3-4 ili više godina. Naš prijedlog je 31.12.2027. godine završen projekat i pušten u rad. Zašto taj? Jer od 1.1.2028. godine ruski gas više ne može dolaziti ovamo. 

No već se naziru prepreke. Nakon što delegati iz HDZ-a u januaru nisu podržali Zakon o južnoj interkonekciji, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara sada je uputila Ustavnom sudu FBiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona zbog, kako je navedeno, povrede poslovnika. Ovo je jasan znak da HDZ ne odustaje od svog predloga formiranja novog preduzeća za gas, kažu stručnjaci za energetiku.

Pravni razlozi da se ospori Južna interkonekcija ne postoje, smatra Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije. U svemu vidi političke konekcije sa Rusijom.

Zijad Bećirović, IFIMES:

- Traže se politički razlozi, a poznato je da HDZ u Hrvatskoj, te HDZBiH kao sestrinska stranka, odnosno ekspozitura u tijesnoj je vezi sa Rusijom. Na neki način se vrši nepravda Srbiji kada se stalno Srbija optužuje za veze sa Rusijom, mogu slobodno reći da su veze HDZ u pojedinim aspektima sa Ruskom Federacijom su veće i snažnije.

A realizacijom Južne interkonekcije BiH više neće biti ovisna o ruskom gasu. BiH će se tako povezati sa terminalom ukapljenog plina na otoku Krk. Dugoročno gledano moguće su i povoljnije cijene za građane.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku:

- BiH ima faktor 0 što se tiče sigurnosti snabdijevanja, to je ocjena energetske zajednice. Sa ovim projektom procenat se diže na 70 posto. Dobijamo diverzifikaciju izvora snabdijevanja. Gasovod preko kojeg se trenutno snabdijevamo ugrožen je odlukom EU-a u smislu uvoza prirodnog gasa, a starost mreže je skoro 50 godina.

Podsjećamo, prije mjesec dana dogovoreno je da će američki investitor ovaj projekat od početka do kraja isfinansirati i njime upravljati kroz koncesiju ili saradnju s Vladom FBiH. Očekuju se zbog toga i izmjene Zakona jer trenutne odredbe to ne predviđaju.

Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:

- Najmudrije je bilo za predložiti i tako je usvojeno - sve što se bude radilo treba biti spremno za hidrogen. Znači, kompletan projekat Južne interkonekcije će biti spreman za hidrogen.  U planu je da i postojeća gasna infrastruktura za naredni period bude prilagođena za hidrogen.

Sigurno je da će se politička borba nastaviti i u oblasti energetike. U ovim trenucima, kažu iz Vlade Federacije, rano je licitariti koja će američka kompanija izvoditi radove. Poznato je da će dobiti koncesiju na 30 godina. Gasovod je dug otprilike 180 kilometara i predstavlja spajanje BiH na evropsku mrežu.