Odluka Vlade Federacije BiH da ne ukine potpuno zabranu rada nedjeljom, već da uvede izuzeće za obrtnike čiji prodajni objekti ne prelaze 200 kvadratnih metara, izazvala je brojne reakcije u javnosti.

Ekonomisti, parlamentarci i sindikati upozoravaju da ovakvo rješenje otvara prostor za zloupotrebe, obesmišljava samu svrhu zakona i stavlja dodatni pritisak na radnike, dok se istovremeno ignorišu ključna pitanja poput otkaza i radnih prava.

Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor kaže da je Vlada FBiH ušla potpuno nespremna kada je u pitanju Zakon o slobodnoj trgovini u Federaciji BiH, posebno ovaj dio koji se odnosi na "neradnu nedjelju".

- To je jedna presedanska odluka koja ne postoji ni u pet posto zemalja, posebno na ovako rigorozan način. Evo, komšijska Hrvatska se 20 godina pripremala za ovaj zakon, pa opet imaju neka izuzeća. E sad, kad oni naprave prvo izuzeće, kao što su to uradili s Orašjem, a to će napraviti i s tih 200 kvadrata, ono će otvoriti prostor za dodatne zloupotrebe i u potpunosti će obesmisliti to što je urađeno. Oni ovim priznaju da su fulili s tim što su radili, da nisu postigli ništa, a 200 kvadrata je prilično širok pojam i obesmislit će taj zakon, a to im je vjerovatno i cilj – da imaju neki zakon, da sebi upišu da su nešto uradili, a nisu uradili ništa - zaključio je Šabanović.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, za Faktor ističe da Vlada i resorno ministarstvo još nisu objasnili otkaze u trgovini u Federaciji BiH, te da s druge strane raste broj zaposlenih u trgovini u RS-u i Brčko distriktu.

-  Vezano za eventualno ukidanje zabrane rada nedjeljom, radnici u pekarama rade, radnici u kladionicama također rade. Nedavno sam bio i u jednom tržnom centru u nedjelju i tamo se radi uredno, tako da ta neradna nedjelja onako kako se proklamira – ne postoji i ne može se ukinuti. Ali vjerujem da Ministarstvo samo ide u pravcu ukidanja ove zabrane, na način da se omogući vlasnicima da rade – kaže Čavalić.

Tvrdi da sve to indirektno znači da će radnici raditi u okviru tih objekata, ali samo na nekim drugim poslovima, a ne na poslovima prodaje.

- I to je nešto što je javnosti promaklo. Dakle, od početka Zakon ne reguliše rad, već reguliše prodajne objekte. Ako vi otvorite prodajni objekat i pošalju vam inspekciju, ona može samo utvrditi da li prodajni objekat smije ili ne smije da radi. Ako vlasnik smije da radi, ta inspekcija ne može provjeravati radnike koji rade tu, jer mi nismo mijenjali Zakon o radu i nismo uveli tu neradnu nedjelju u Zakon o radu. Tako da je bitno navesti radnicima da to razumiju. Ova liberalizacija koju ministar Amir Hasičević najavljuje od septembra znači da će radnici sasvim normalno – istina, za početak u malim trgovinama – raditi. Zabluda je da će tu samo vlasnik raditi – objašnjava Čavalić.

Tvrdi da, ako objekat ima dozvolu za rad, radnik može u njemu raditi neke druge poslove, slagati rafe, samo ne smije zadužiti kasu, dakle prodaju u radnji.

Kaže da je vrlo skeptičan da će ovo vrijediti za Orašje.

- Od početka imam informacije da je Orašje izuzeće dobilo zbog političke protekcije. Nikakvi argumenti koje spominje Ministarstvo nisu tačni. Svi mi to znamo, i to je istina. E sad, sumnjam da će HDZ tek tako prepustiti da Orašje ima mogućnost samo da rade male trgovine, a ne veletrgovine što je za njih ključno. Tako da će sada biti zanimljivo promatrati šta će biti – dodaje Čavalić.

Ističe da je kao zastupnik uputio pitanje šta je sa Savjetom za trgovinu – da li se konstituisao i da li je dobio zahtjeve za izuzeća od neradne nedjelje, da li ih je razmatrao i prihvatio, osim za Orašje.

- Poslao sam nekoliko pitanja tom Savjetu: da li održavaju sjednice, jer ministar je rekao da su svi zahtjevi odbijeni. Zanima me po kojem osnovu – pita Čavalić.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine u Federaciji BiH, za Faktor ističe da i sada inspekcija može samo kontrolisati da li je objekat zatvoren nedjeljom ili ne, a da radnici, nažalost, mogu raditi, na primjer, inventure.

-  Ovaj zakon je, kako sam i isticala od početka, bio prvi korak i njegov puni značaj za radnike će biti tek onda kada ovo rješenje bude osnaženo još nekim drugim mjerama, recimo izmjenama Zakona o radu u ovom smislu – kaže Beširović.

Dodaje da je, nažalost, puno puta isticala da se to neće desiti tako skoro i upravo stoga je ovo zakonsko rješenje još bitnije za radnike jer je jedino, i velika odgovornost je i na samim radnicima.

- Oni su ti koji, u slučaju da njihov poslodavac bude zloupotrebljavao tu mjeru na način da ih uposli da rade umjesto njega i članova njegove porodice, to trebaju prijaviti ne samo inspekciji nego i nama i javnosti – ističe Beširović.

Tvrdi da bi ekonomisti, koji stalno kritikuju ovo rješenje, konačno mogli predložiti neko koje će, po njima, biti primjenjivo u praksi i koje će osigurati da nema "prevara" ni zloupotreba, ali ne na način da se radnicima ukine ova privilegija neradne nedjelje – koliko god ona imala nedostataka.

Igor Gavran, ekonomski analitičar za Faktor naglašava da je svojevremeno ministar trgovine Amir Hasičević tvrdio  da je postojeće rješenje maltene savršeno i da nema nikakvih negativnih efekata.

 - Pa je onda najavljivao izmjene po ugledu na Hrvatsku, a odbacivao ideje kakve su u Sloveniji, pa je onda odbacio i hrvatsku verziju i sad najavljuje nešto, navodno, po ugledu na Sloveniju, a opet odbija da prizna da je aktuelno rješenje pogrešno. Zeško jek omentirati nešto tako nestabilno i konfuzno - kaže Gavran.

Ističe da je najgore moguće rješenje ono koje sad imamo.

 - Goreg od ovog nema. Dakle, svaka promjena u odnosu na ono što imamo  je pozitivna i u tom smislu, bilo kakva mogućnost rada nedjeljom bolja je od ovog što sad imamo - kazao je Gavran.

Međutim, smatra da je jedino pravo i potpuno rješenje je potpuno ukidanje ograničenja rada nedjeljom za bilo koga uz strogu i maksimalnu zaštitu prava radnika (koja već postoji u Zakonu o radu i koja uopće nema veze s Ministarstvom trgovine FBiH, niti njihovim propisima).

-  Dakle, nikakve kozmetičke ili parcijalne promjene neće biti dovoljne da to kompenziraju i još uvijek ćemo imati loše rješenje i negativne efekte- naglašava Gavran.

Ističe da nije siguran da li Ministarstvo trgovine uopće zna koliko trgovina i gdje bi mogl oraditi, ko bi u njima mogao raditi, zašto bi član porodice mogao raditi, a neko drugi ko to želi ne? 

- Zašto se ne omogući studentima da rade, ako žele, opet, zašto se ne omogući svakome ko želi da radi? Zašto politika treba da nekome zabrani rad ako želi da radi i da zaradi? Znači jesu najavljene izmjene pozitivne u odnosu na sadašnje stanje ali nisu dovoljne i još uvijek ćemo imati besmislenu zabranu kao generalno pravilo a ostalo su izuzeci. I to komplikovani izuzeci gdje inspekcije koje treba da se bave ozbiljnim stvarima će gubiti vrijeme i resurse na kontrole da li je neko nečija tetka ili unuk ili nešto treće i ima li pravo da radi ili nema? Šta ako neki radnici sada dobiju otkaze jer nisu članovi porodice da bi vlasnik mogao raditi? Ili će fiktivno članovi porodice biti zaposleni a stvarni radnici raditi na crno? I zašto Ministarstvo kreira opet neko takvo nenormalno rješenje umjesto da se jednostavno okani dekretima zabranjivati ili dozvoljavati poslovanje i prepusti nadležnom ministarstvo da regulira zaštitu prava radnika i garantuje da niko ne može biti eksploatisan - pita Gavran.

Mahir Mešalić, zastupnik DF-a u Parlamentu Federacije BiH za Faktor kaže da bi Ministarstv otrgovine FBiH konačno treblao da prestane pogodovati nekim velikim tržnim centrima i da počne brinuti za građane.