Od 1. septembra, kada prestaje važiti odluka Vlade Federacije BiH o "zaključanim cijenama" za 65 artikala, odnosno namirnica za osnovne životne potrebe, neće više biti zaključanih cijena. Ovo je Faktoru, na neki način, potvrdio Amir Hasičević, ministar trgovine u Vladi FBiH, koji je rekao da se očekuje Zakon o kontroli cijena u FBiH i da automatski ova odluka svakako prestaje važiti.
Međutim, neizvijesno je hoće li u septembru ovaj zakonski prijedlog biti u parlamentanroj proceduri, tako da, po svemu sudeći, neće više biti organičenja cijena ni za artikle koji se računaju kao osnovne životne namirnice.
Zastupnici u Parlamentu Federacije BiH oštro su kritikovali poteze Ministarstva trgovine FBiH, posebno projekt "zaključavanja cijena", koji ocjenjuju kao marketinšku i neefikasnu mjeru.
U razgovoru za Faktor zastupnici Haris Šabanović (SDA), Admir Čavalić (SBiH) i Mirza Čelik (DF) ističu da Vlada umjesto dugoročnih ekonomskih reformi pribjegava populističkim rješenjima koja nemaju stvarne efekte, te upozoravaju na zabrinjavajuće ekonomske pokazatelje u zemlji.
"Kataloška akcija" propala
Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH, tvrdi za Faktor kako je projekat Ministarstva trgovine FBiH "zaključavanje cijena" bio njihova kataloška akcija i da nije siguran kakve je efekte imala.
- Sada Ministarstvo ovim potezom kaže: evo, nismo spremni ni tu katalošku akciju da provedemo. Mislim da je potpuni promašaj sve ono čega se to ministarstvo dotaklo u ove dvije i po godine. Sve što su uradili nakaradno je i samo su otvorili nove probleme tamo gdje problema nije bilo, i dali su ljudima obećanja koja ne mogu da ispuniti. Tako je i sa "zaključanim cijenama" - kaže Šabanović.
Ističe da je teško da će Zakon o kontroli cijena u FBiH doći u septembru pred parlamentarce, možda da to bude neka manja izmjena pa da ide u hitnu proceduru.
- Ali poznavajući ih, ako to bude septembar 2026. godine, bit će dobro - zaključuje Šabanović.
Ratna rješenja
Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, za Faktor ističe da je kritikovao Zakon o kontroli cijena u FBiH još dok je bio u formi nacrta, jer smatra da je to ratni zakon.
- Ti zakoni se u ratu donose. Nema govora o kontroli cijena u EU-u i zemljama koje se približavaju i teže da budu članice EU-a. Možemo govoriti o kontroli marži, tako da sam vrlo skeptičan o efektivnosti tog zakona i to sam i kazao – da ne treba imati puno nade za efektivnost tog zakona - kaže Čavalić.
Tvrdi da je "zaključavanje cijena" marketinška akcija.
- Mi kad smo imali mjere, zaključavanje cijena i nekakve kontrole cijena i marži, i vlast je priznala da je krenula galopirajuća inflacija, što znači da te mjere ne daju rezultate. Dugoročno, na tržištu jedino cijena može razbiti konkurencija, a ne možete imati konkurenciju kad Ministarstvo uvodi neke trgovačke centre da oni sjedaju za sto i pišu zakone. To je suština problema. Ne možete očekivati da imamo konkurentno tržište, a s druge strane povlaštene trgovce i predstavnike sindikata koji pišu te zakone i prave regulative. Tako se ne pravi konkurencija - zaključuje Čavalić.
Vlada treba da štiti građane
Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor kaže da ovakav potez Vlade više podsjeća na rješenja iz ratnih vremena nego na modernu ekonomiju.
- Umjesto da uvodi rigidnu kontrolu cijena, Vlada bi trebala štititi građane kroz jačanje konkurencije, sprječavanje monopola i ciljanu pomoć najugroženijima. Kontrola cijena je kratkoročna i štetna mjera koja samo prikriva stvarne probleme – a Vlada, umjesto da ih rješava, pokušava ih gurati pod tepih.
Sve što su obećali, nisu ispunili! Pad zaposlenih je oko 6.000 – od 31.12.2024. do izvještaja Porezne uprave za šesti mjesec 2025! To je dovoljno da se upale alarmi. Također, problem je sa usklađivanjem penzija – rade kratkoročne pomoći, što nije princip za koji se zalažemo - zaključuje Čelik.
Marže bez kontrole
Igor Gavran, ekonomski analitičar za Faktor kaže da je kontrola cijena upravo primjer selektivnog odnosa ministarstva i Vlade gdje se godinama odbija ograničiti cijene (ne kao dobrovoljnu marketinšku kampanju, i ne na nivou koji odgovara trgovcima, nego kao obavezu i na nivou koji je stvarni odraz troškova) i kazniti one koji ostvaruju ekstra profit nego se bavi nečim što nije bio problem.
- Jedini koji mogu biti zadovoljni ovakvim pristupom ministarstva su veliki trgovci koji nastavljaju pljačkati kupce, a sada štede i na radnoj snazi. I naravno Republika Srpska može slaviti prelijevanje prihoda od kupaca iz Federacije BiH - kaže Gavran.
Navodi i primjer da je prije par dana u Srbiji objavljeno, a niko to nije javno demantovao ili dokazao da nije tačno, da su marže u trgovini više od 40 posto i da se kao neki veliki uspjeh najavljuje njihovo ograničavanje na 20 posto.
- Kolike su onda u BiH? Takve marže su zločin prema kupcima i jednostavno je suludo pravdati ih slobodnim formiranjem cijena ili tržišnim mehanizmima. To su primjeri kada tržište jednostavno ne funkcioniše i kada i ekonomska teorija i razumna praksa nalaze intervenciju da bi se tržište vratilo u okvire normalnog odnosa troškova i cijena.
Ovo za ograničenje marži na uvoznu robu mi je posebno konfuzno, jer potencijalno može značiti jeftiniju uvoznu robu u odnosu na domaću, što bi bilo zločin. Ali ne mogu ozbiljno komentarisati jer nemam pisani prijedlog zakona - zaključuje Gavran.