Kurban-bajram ili Hadžijski bajram traje četiri dana, a nastupa 10. Zu-I-hidždžeta islamske lunarne godine

Najvažniji običaji uključuju klanje kurbana (prinošenje žrtve), klanjanje Bajram-namaza, darivanje djece, te porodična okupljanja i dijeljenje mesa rodbini, komšijama i siromašnima.

Prvi dan muškarci idu u džamiju na Bajram-namaz, prije izlaska sunca. Potom slijedi čestitanje i obilazak mezarja najmilijih.

Čestita se riječima "Bajram Šerif Mubarek Olsun".

Po povratku iz džamije s Bajram-namaza kolju se kurbani, uglavnom meso ovna, ali može biti i meso krave.  Poslije toga se kurbansko meso dijeli. 

Meso se tradicionalno dijeli na tri dijela: za porodicu, za rodbinu i komšije, te za siromašne. Taj običaj simbolizira solidarnost i dijeljenje. 

Kurbane dijele najviše djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju djecu i daju im bajramluk u novcu.

Običaj je da se od kurbanskog mesa sprema doručak kojem prisustvuju članovi uže porodice.  

Prvi dan Bajrama se provodi u krugu porodice koja se okuplja kod najstarijih članova,  

Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, poput sarme, dolmi, bosanskog lonca.

Slijedi pečeno meso s povrćem, a neizostavne su tradicionalne bosanske pite. Kolači su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, hurmašice, kadaif. Svi kolači koji se zalijevaju agdom. 

Treći dan Bajrama je predviđen za druženje s prijateljima i poznanicima.

Bajram je također i dan kad se miri i prašta. Dan u kojem se zaborave svađe.