Sanja Kriještorac, majkla dvoje djece iz Sarajeva, treću godinu bori se sa adenokarcinomom pluća.

Onkolozi su joj odmah propisali terapiju koja mjesečno košta 4.000 eura, a koju je Sanja u prethodnim godinama kupovala zahvaljujući humanitarnim brojevima i pomoći porodice i prijatelja.

Ove sedmice na Klinici za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ljekari su joj uključili eksperimentalnu terapiju koja je u zemljama Evropske unije i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) legalizovana i gdje se pacijenti već uspješno liječe.

Lijekovi naziva "lazcluze" i "rybrevant", američke kompanije Johnson& Johnson, u Evropi i SAD-u su na listama i pacijenti ih ne plaćaju.

- To je kombinacija dva lijeka, jedan su tablete, a drugi amivantanab se prima intravenozno  i daje samo u bolničkim uvjetima. Hvala Bogu odlično sam podnijela prvu dozu terapije - govori nam.

Sanji su, kako nam je kazala, Slovenci izašli ususret da lijek transportuju u Sarajevo.

Za terapiju koja traje mjesec dana Sanji je skupljen novac putem Humanitarne organizacije Pomozi.ba. Prikupljeno je kaže  27.000 eura, koliko košta mjesečna terapija.

Govori da bi kupila terapiju za drugi mjesec kada bi joj Fond solidarnosti htio refundirati novac kojeg više nema.

- Otišla bi u mikrokreditnu organizaciju, podigla novac, sačekala refundaciju i vratila kredit. Ali Fond solidarnosti me odbije, prvo kažu da nemaju taj iznos, a onda se pozivaju na podzakonske akte da lijek nije na listi, da nemaju mogućnosti... - dodaje Kriještorac.

Lijeka ima još za tri sedmice do kada se Sanja mora sama "snaći".

Nada joj je jedino Pomozi.ba, ali oni su trenutno prebukirani apelima, pa se Sanja obratila svojim prijateljima na Facebooku da joj pomognu koliko ko može.

- Ja sam počela sa terapijom i ne smijem je prekidati. Lijeka imam još za tri sedmice do kada bi morala osigurati terapiju za još jedan mjesec. Nadam se da će na kontroli možda jedan lijek biti ukinut, ali to ni ljekari ne znaju, jer je terapija i za njih novost. Uz terapiju još uzimam sedam ili osam lijekova kao premedikaciju - priča Sanja.

I dok se onkološki pacijenti bore sa bolešću i kako da osiguraju lijek koji će ih održati u životu, federalnim vlastima se ne žuri.

Vlada Federacije BiH i ove, kao i prethodnih više od 20 godina, ponovo je za Fond solidarnosti izdvojila daleko manje novca nego što je po zakonu dužna.

Uradila je to tako što je opet prekršila Član 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, po kojem je obavezna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikupi i uplati po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Ove godine budžet Fonda solidarnosti iznosi 100 miliona KM i prema trenutnim projekcijama od pacijenata će i ove godine biti uzeto otprilike 150 miliona KM.

Dalje, nova Lista lijekova Fonda solidarnosti, koja nije promijenjena od 2019. godine, još nije ugledala svjetlo dana.

Nakon što su stručne komisije u prethodnim mjesecima sastavile listu lijekova, ona je navodno sada upućena prema Vladi koja treba dati konačnu riječ.

- Vjerujem da će federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac podržati listu, ali da ostaje otvoreno pitanje - da li će to isto uraditi ostatak Federalne vlade, prvenstveno premijer Nermin Nikšić i ministar finansija Toni Kraljević. Nemamo mi ništa od toga da napravimo listu lijekova, a onda nam iz vlade poruče - "ko će to platiti"? Nadam da se to neće desiti - rekao je u augustu prošle godine u razgovoru za Faktor prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju KCUS-a.

U kakvoj se agoniji nalaze onkološki pacijenti u FBiH Sanja je to najbolje predstavila svojim primjerom.

Kaže kako je sa jednog pametnog lijeka ove sedmice prešla na novi. No ni taj prethodni lijek nije bio na Listi lijekova i još ga niko ne može kupiti u ovdašnjim apotekama.

- Zamislite koliko napreduju medicina i farmacija, a koliko je naš zdravstveni sistem daleko od njih. Koliko god vlast izdvoji novca za Fond solidarnosti nama pacijentima to ne znači ništa jer ništa nije transparentno. Niko od nas ne zna gdje se troši novac, kojim pacijentima se daje, ko su prioriteti... Oni odobravaju sredstva za neke stare terapije koje više nisu u upotrebi jer nisu efikasne i koje je teško nabaviti jer ih Evropa povlači sa trižišta. Osim toga, nama Federalni zavod nikad tačno nije kazao kolika je lista čekanja onkoloških pacijenata i ko je sve na njoj - kazala je Kriještorac.

Iz Humanitarne organizacije Pomozi.ba potvrdili su nam kako na sedmičnom nivou zaprime blizu 20 zahtjeva za pomoć u liječenju.

- U najvećem broju radi se o onkološkim pacijentima, gdje je hitnost reakcije od presudne važnosti. U mogućnosti smo sedmično objaviti tri apela za pomoć, što zahtijeva od nas pažljiv, odgovoran i izuzetno posvećen pristup u određivanju prioriteta, uz stalnu težnju da pomognemo svakome ko nam se obrati, u skladu sa stepenom hitnosti i ugroženosti života - naglasili su iz Pomozi.ba.