Odbijanje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da da saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine izazvao je oštre reakcije iz samog CIK-a.

Sistematizacija je tražena s obzirom na znatno povećan obim posla koji zahtijeva sukcesivno zapošljavanje 60-ak ljudi kako bi CIK mogao ispuniti svoje obaveze, prvenstveno po pitanju uvođenja novih izbornih tehnologija.

Za davanje saglasnosti na Pravilnik bilo je sedam članova Vijeća ministara, ali su tri bila protiv. Protiv su bila oba ministra iz SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić, ali i zamjenica ministrice civilnih poslova BiH Marijana Mojić (SNSD).  

Suad Arnautović, član CIK-a, predložio je kolegama da ovaj problem rasprave na kolegiju i idu sa inicijativom da "tražimo od onoga ko nam je uveo obevaze, da on ovdje intervenira", aludirajući na visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Dodao je da on to može uraditi koliko je sutra.

- Zakon je propisao da su svi organi vlasti obavezni pomagati organima za provođenje izbora. Evo vidimo kako su obavezni. Mi smo formalno tražili saglasnost Vijeća ministara. Zašto formalno, zato što je odredbama Izbornog zakona propisano da smo mi nezavisni organ. Ko daje saglasnost na pravilnik Ureda za reviziju, RAK-a. Predlažem da raspravimo ovo pitanje i idemo sa inicijativom, da tražimo od onoga ko nam je uveo obaveze da on ovdje interveniše. Ovdje samo dio rečenice treba izbrisati, a on to može sutra. Izbrisati dio rečenice koji glasi "uz prethodnu saglasnost Vijeća ministara". Jer očito da se radi o blokadi. Dao ti je poslove, uveo novu tehnologiju, dao ti je pare, ali drugi te blokira, vidiš da nisi nezavisan – prokomentirao je Arnautović.

Član CIK-a Ahmet Šantić, koji je bio na sjednici Vijeća ministara BiH, kazao je da je bila dobra atmosfera, da mu je ranije predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto dala riječ, da su imali korespondencije s nadležnim institucijama, ali da potom jučer u oba kruga glasanja, bez komentara, nije data saglasnost na predloženi Pravilnik.

- Posljednju godinu i po pokušavamo dobiti formalnu saglasnost i Vijeća ministara, tražili smo povećanje broja izvršilaca u skladu s obavezama nametnutim izmjenama Izbornog zakona prije dvije godine kada smo dobili nove institute kao što su govor mržnje, preuranjena kampanja, zloupotreba resursa, kao i obavezama nametnutim prije pola godine po pitanju uvođenja izbornih tehnologija – dodao je Šantić.

Rekao je da mu je jedan od ministara koji je podržao Pravilnik kazao da mogu zapošljavati po ugovoru o djelu.

- Revizija ima primjedbe na angažman ljudi o djelu, a i veliki je broj ljudi koje moramo uvesti u sistem. Izvršni organ nema sluha, bila je očito priča "dobili ste novac, a sada je na vama da rukovodite i organizirate se i provedete izbore kako znate i umijete" – istakao je Šantić.

Član CIK-a Irena Hadžiabdić istakla je da, umjesto da u skladu sa obavezom iz Izbornog zakona sve institucije pomažu CIK, "na sceni imamo opstrukciju našeg rada".

Navela je da je bilo 25 izmjena zakona od 2001. godine, dok je CIK ostao na nivou kao da u BiH ima 40-ak političkih stranaka, a ne više od 200 i uz to hiljade nezavisnih kandidata.

- Kompletan posao radi mali tim ljudi. Pravni odjel nikad nije primio 3.000 žalbi kao sada. Pet ljudi može da ih procesuira. Služba za reviziju također ima pet ljudi. Za komunikaciju sa 143 općinske izborne komisije imamo dva čovjeka. Sistematizacija podrazumijeva dupli broj ljudi. Sad ima otprilike 60 – dodala je Hadžiabdić.