Dovoljna je jača kiša da Sarajevo stane. Kolone vozila protežu se od Ilidže do centra, tramvaji kasne, autobusi kasne još više, a građani sate provode zaglavljeni u automobilima ili javnom prijevozu. Scenarij je gotovo identičan svaki put kada padne kiša – grad ulazi u saobraćajni kolaps.

Posljednjih mjeseci gotovo da nema dana sa padavinama bez izvještaja o "haosu u saobraćaju", "paraliziranim ulicama" i "kilometarskim kolonama". Mediji redovno bilježe da kiša dodatno usporava ionako preopterećen gradski saobraćaj, posebno u periodima najveće gužve od 14 do 18 sati.

Doduše, više se i ne zna niti se može predvidjeti kada će biti gužva.

Problem, međutim, nije samo kiša. Ona je tek okidač koji pokaže koliko je saobraćajna infrastruktura Sarajeva prenapregnuta. Prevelik broj automobila, nedostatak alternativnih pravaca, neusklađeni semafori, radovi na ključnim saobraćajnicama i slab javni prijevoz pretvaraju svaku vremensku nepogodu u potpuni zastoj.

O ovoj temi razgovarali smo sa saobraćajnim stručnjakom Mirzetom Sarajlićem.

- Razlozi za ovaj fenomen su mnogostruki, a osnovni se ogledaju u psihofizičkom ponašanju vozača. Čim padne prva kiša, ljudi automatski povećavaju oprez prilikom kretanja na saobraćajnicama poznavajući nestabilnost i smanjeno trenje guma o površinu kolovoza pa se usljed toga istog momenta smanjuje brzina saobraćajnog toka i usporava saobraćaj.

Drugi razlog je praktičnost primjene alternativnih vidova transporta poput bicikala i romobila. Naime, kada su uvjeti loših vremenskih prilika, vozači se odlučuju mahom za individualna vozila pa se stvaraju dodatne gužve na saobraćajnicama. Osnovni razlog leži u tome da u urbanim sredinama u slučaju loših vremenskih prilika imamo manje pješaka, biciklista i romobilista, jer svi se prevoze javnim prijevozom i individualnim vozilima - objašnjava gužve stručnjak za saobraćaj Mirzet Sarajlić. 

No građani već godinama upozoravaju da grad "puca" pod brojem vozila. Na društvenim mrežama i forumima Sarajlije opisuju svakodnevne "fantomske gužve", situacije u kojima nema saobraćajne nesreće niti vidljivog razloga, ali se kolone ipak stvaraju i stoje više od pola sata. 

Poseban problem nastaje kada kiša uspori vožnju i smanji protočnost glavnih gradskih saobraćajnica. Tada se svaki zastoj lančano prenosi na ostatak grada. Dovoljno je nekoliko kritičnih tačaka – od Stupske petlje, preko Pofalića i Dolac Malte do centra – da cijeli grad praktično bude blokiran.

Građani sve češće ukazuju i na činjenicu da javni prijevoz nije dovoljno efikasan da bi ljudi ostavili automobile. Tramvaji često čekaju na raskrsnicama zajedno s automobilima, autobusi kasne zbog kolona, a putovanje kroz grad traje znatno duže nego što bi trebalo.

Građani po pravilu čekaju tramvaj ili trolejbus dok se umorni vraćaju s posla. I kada napokon dođe, pude prepun. Putnici su u njemu nagurani kao sardine, pa je ući nemoguća misija.

Tako čekaju drugi, pa treći... I tako treba sat i po da dođete od Pofalića do Otoke. Zvuči nevjerovatno, ali istinito. 

- Prije bih stigao do Zenice, nego od Baščaršije do stupa - piše nam jedan čitatelj. 

Zbog svega toga Sarajevo danas funkcioniše po pravilu – čim padne kiša, grad staje. I dok građani nervozno sjede u kolonama, postavlja se isto pitanje koje se ponavlja godinama: može li glavni grad BiH uopće podnijeti broj automobila koji svakodnevno izlaze na ulice i ovakav javni prijevoz?