Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održao je hitnu sjednicu o poduzimanju mjera i aktivnosti iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine s ciljem zaštite domaće proizvodnje, i to uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika.

Usvojen je tek zaključak kojim je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koje je ranije odbilo uvesti carine od 30 posto na uvoz čelika kao privremenu zaštitnu mjeru, zaduženo da u roku od 30 dana ponovo razmotri situaciju u industriji čelika i u koordonaciji sa entitetskim vladama hitno kreira mjere iz svoje nadležnosti kako bi bila učuvana proizvodnja i prerada čelika i hiljade radnih mjesta u toj industriji.

Hitnu sjednicu Zastupničkog doma sa ovom tačkom dnevnog reda zatražio je Klub zastupnika SDA, ali prije mjesec dana, čime je izgubljena funkcija hitnosti, na šta se osvrnuo zastupnik SDA Nermin Mandra istakavši da se BiH posljednjih mjeseci suočava s jednim od najtežih ekonomskih izazova.

- Ponašanje institucija na nivou BiH, prije svega rukovodstva Parlamenta BiH i Vijeća ministara BiH, ostavlja utisak institucionalne tromosti, političke nezainteresovanosti i ozbljnog nerazumijevanja dubine problema. Tome svjedoči i današnje odsustvo resornog ministra (Staše Košarca, op. a.) pa i cijelog sastava Vijeća ministara osim zamjenice koja je tu iz ministarstva koje nije nadležno za ovu problematiku. Klub je zatražio hitnu sjednicu posvećenu stanju Novoj Željezari Zenica prije skoro mjesec dana, dok je zakazana za danas kad su se ključni negativni odnosi već odvili – kazao je Mandra.

Naveo je da obustava proizvodnje čelika u ovoj kompaniji prevazilazi posljedice jedne kompanije već direktno pogađa rudnike, željeznice, male i srednje dobavljače i ukupnu ekonosmku dinamiku FBiH i države u cjelini.

- Godinama se govori o digitalizaciji, modernizaciji, evropskim integracijama, dok se zanemaruje činjenica da nijedna ekonomija ne može opstati bez snažne proizvodne osnove. Zakasnjele sjednice, proceduralna opsavdanja ostat će kao simbol vremena u kojem su institucije spavale dok se gasila velika ekonomska peć BiH – dodao je Mandra.

Podsjetio je da je Vlada FBiH utvrdila prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica čija je suština uvsti vanrednu upravu pod kontrolom države i suda da se spriječi nekontrolisan stečaj i prekid proizvodnje, ali da FBiH ima ograničen domet jer ne kontroliše carinsku politiku pa je neophodno da se država uključi kroz carinsku i trgovinsku zaštitu, odnosno aktiviranje i korekciju zaštitnih mjera za čelik.

Zastupnik stranke Naprijed Šemsudin Mehmedović u raspravi se osvrnuo na privatizaciju Željezare Zenica (dana Nova Željezara Zenica) pa podsjetio da je prodaja Pavgordu, biznismena Gordana Pavlovića iz Foče, bila posljednja. Pitao je zašto se ugovor ne prezentira javnosti, ko je u njemu učestvovao, koje su obaveze novog vlasnika i da li se pokušavaju ispraviti greške u izbornoj godini.

- Preuzimanje 92 posto Željezare od Pavgorda od strane Energoinvesta nije prošlo pa se nastoji donijeti zakon po uzoru na lex agrokor. Imamo li vremena čekati – dodao je Mehmedović i podsjetio da je Željezaru prvo kupio Mittal, njenih 51 posto, kada su obećane nove investicije koje se nisu desile, prodao im je i Kuvakjtski fond pa su stgli na 92 posto vlasništva koje je Arcelor Mittal prodao Pavgordu "ostavivši iza sebe pustoš", a Pavgord gasi integralnu proizvodnju čelika.

- Zašto je Pavgord kupio kada se znalo da je Mittal u dugovima. Ko stoji iza toga, odgovore nemamo. Uvođenje zaštitnih carina od 30 posto nije prošlo u Vijeću ministara jer HDZ štiti uvozne lobije – ustvrdio je Mehmedović.

Zastupnik HDZ-a Predrag Kožul vratio se također u prošlost "u vrijeme strateških privatizacija", te kazao da je Kuvajtu prodalo za nula novaca i Indiji također, a da je "Kuvajt svoj dio vlasništva prodao za pristoje novce" i "zatvorili smo puni krug od Kuvajta i Indije do Zvornika".

- Pitanje je jesmo li promišljali stratešk – kazao je Kožul.

Stava je da je bezuvjetna zaštitna carina neadekvatna mjera pa naveo podatke iz 2025. po kojim je izvoz željeza tri puta veći od uvoza, te bi bezuvjetna zaštitna mjera opteretila potencijalni uvoz, a oplemenila bi zalihe u Željezari, a ne proizvodnju.

- Šta bi postigli. Povećali bi cijene željeznih proizvoda u BiH i onemogućili izvoz onih koji prerađuju – rekao je Kožul, dodavši da su mjere u okruženju za razliku od predloženih u BiH u vezi s kvotama i stupaju kada se kvote ispune.

Za zakon koji je predložila Vlada FBiH kazao je da je hrabar, ali skup.