Zastupnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine polako privode ovaj mandat kraju. Do njegovog kraja mogli bi održati još po jednu-dvije sjednice, a onda u augustu tradicionalno ide kolektivni godišnji odmor, dok je u septembru predizborna kampanja za Opće izbore zakazane za 4. oktobar.

Može se već sada podvući crta pod ono što su za četiri godine uradili parlamentarci, prije svega stranaka u vlasti - Trojke (SDP, NiP i NS), SNSD-a i HDZ-a.

Za ovo vrijeme usvojeno je 30-ak zakona, od čega ih je nekih 20 pristiglo iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ostalih desetak koji su usvojeni su zakoni koje su predložili parlamentarci, i to bar pola iz opozicije.

Na prste se dakle mogu nabrojati zakoni koje su usvajali godišnje.

Parlamentarci su u ovom mandatu sami predložili više od 50 novih zakona i izmjena i dopuna postojećih, ali su i dalje u proceduri, neki čak od 2023. Višestruko manje zakona pristiglo je iz Vijeća ministara BiH, odakle bi primarno morali stizati, što je još jedan pokazatelj koliko je vlast funkcionalna.

Mandat, posebno ovaj njegov posljednji dio, obilježila je grčevita borba za ostanak u foteljama kadrova SNSD-a, uz pomoć HDZ-a, a zbog toga i blokada Doma naroda koja je nastavljena i nakon što je nova većina u ovom domu prestala pokušavati smijeniti Nikolu Špirića iz rukovodstva Doma naroda i SNSD-ove ministre Stašu Košarca i Srđana Amidžića.

Mandat su obilježili i žestoki verbalni okršaji često neprimjereni parlamentarnim klupama, pa i sjedenje u krilu ministra.

Neki parlamentarci za mandata nisu progovorili niti nešto inicirali. Bili su tu samo da pritisnu taster za glasanje.

Primjetno je da su se u proceduru čini se svako malo slale izmjene jednih te istih zakona pa je tako bilo nekoliko izmjena Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja, o plaćama i naknadama, a istovremeno su se u proceduri nalazila po tri zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i varijacije zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, onih ključnih za otvaranje pristupnih pregovora koje nikako da donesemo iako je "evropski put prioritet", kako tvrde u vlasti.

Bilo je nekoliko pokušaja člana kolegija Zastupničkog doma Marinka Čavare iz HDZ-a da si kroz izmjene zakona legalizuje isplatu plaća u kešu s obzirom na to da je na crnoj listi SAD-a pa su mu blokirani računi.

U proceduri su i dalje žive izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po mjeri HDZ-a.

Bilo pokušaja i da se osnovne životne potrepštine oslobode plaćanja PDV-a. Nisu uspjeli kao što nije uspjelo da se omogući privremeno ukidanje akciza na gorivo.

Ono što su uspjeli usvojiti su, između ostalog, Zakon o vinu, dva nakaradna Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, Zakon o graničnoj kontroli kojim je, kako se moglo čuti u burnoj raspravi, Trojka SNSD-u dala postavljanje table dobrodošlice RS-a u blizini granice. Usvojili su i Zakon o sprječavanju sukoba interesa kojim je formirana nova komisija čiji je rad kasnije kritiziran u parlamentarnim klupama kada je u proceduru upućena zakonska izmjena kojom bi članovima komisije bile povećane naknade.

Tri puta su usvajane izmjene Zakona o PDV-u. Jednim je od ovog poreza oslobođena kupovina prve nekretnine, ali to još nije zaživjelo u praksi iako je usvojeno prije više od godinu. Prije toga je izmjenama ovog zakona povećan prag za ulazak firmi u PDV sistem, a na početku mandata je donirana hrana oslobođena plaćanja PDV-a.

Usvojen je set zakona iz oblasti intelektualnog vlasništva, koji su sa oznakom EI, što znači da se radi o evropskim. Usvojen je i zakon bitan da se ne dospije na crnu listu Moneyvala, ali nedovoljan da se BiH ne nađe na toj listi.

Zastupnici su nedavno završili i sa usvajanjem izmjena Zakona o osnovama sigurnosti saobaćaja koje tretiraju bahatu vožnju, a na prijedloge zastupnika opozicije prethodnih godina je usvojeno nekoliko izmjena Zakona o plaćama: jedne koje povećavaju koeficijente vojnicima, policajcima i namještenicima, a druge koje sprječavaju rast plaća funkcionera.

Među usvojenim su zakon o zaštiti ličnih podataka, dopune Zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama BiH kojim se rješavaju pitanja naknada, Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH.

Svako usvajanje zakona trajalo je mjesecima i uglavnom uz natezanja.

Parlamentarci su se na sjednicama često prepucavali, vrijeđali, "ćućkali", i za sve ovo primali po 7.000 KM svaki mjesec. Neki su dobili visoke otpremnine zbog penzionisanja pa se opet zaposlili u Parlamentu BiH.