Prijedlog budžeta institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu pred zastupicima Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine naći će se u četvrtak, ali će trakavica oko njegovog usvajanja ući u novembar.

Zastupnici u četvrtak glasaju o budžetu tek u prvom krugu nakon kojeg ide ulaganje amandmana pa konačno izglasavanje, a budžet mora proći i Dom naroda bh. Parlamenta.

No ono što je važno jeste kako provesti budžet sve i da bude odmah usvojen jer dokument koji je u parlamentarnoj proceduri, prema izjavama zamjenika ministra finansija i trezora BiH Muhameda Hasanovića (SDP), tehnički nije provodiv, a može ga "srediti" samo Ministarstvo finansija i trezora BiH na čijem je čelu SNSD-ov Srđan Amidžić, koji pak ne želi imati ništa s budžetom koji je u Parlamentu.

Dosad je budžet pratila neviđena proceduralna vratolomija.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine poručuje da su oni svoje završili slanjem nacrta budžeta u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, mada im Predsjedništvo BiH, koje je izmijenilo nacrt budžeta, odgovara da nisu, a Parlament BiH kaže da ipak ne mogu bez Vijeća ministara i bez Ministarstva finansija i trezora.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupika SDA u Parlamentu BiH, kazao je da oni neće ulagati amandmane na budžet jer ga od starta podržavaju.

- Ulaganje amandmana bi dodatno zakompliciralo stvar – dodao je Špago.

Istakao je da je ipak suština u tome ima li Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) dogovor s opozicijom iz RS-a, koju čine PDP, SDS i Za pravdu i red, a koji nisu bili za to da ide više novca Oružanim snagama BiH, da se u budžet uvrste institucije kulture niti sredstva za BHRT, što je učinili Predsjedništvo BiH.

- Taj tehnički dio budžeta, oko razvrstavanja, treba Ministarstvo finansija i trezora BiH da uradi. Ali bez dogovora s opozicijom iz RS-a džaba je i da to tehnički urade. Kod glasanja o hitnom i skraćenom postupku usvajanja budžeta, iz RS-a su na istom fonu bili svi, i SNSD i opozicija (glasali su protiv, op. a.). Najmanji je problem tehnički dio, više je suštinski – dodao je Špago.

Prema stavu zamjenice predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet i šefa kluba zastupnika opozicionih stranaka iz RS-a Mire Pekić, u srijedu će se znati hoće li budžet ostati mrtvo slovo na papiru ili se može nešto spasiti.

- Budžet čekaju zaposleni u institucijama i nerazumno je da još nije usvojen. To je ogroman pritisak koji je pred Zastupničkim domom. Naravno, zaposleni očekuju da radimo svoj posao. Ali teško je raditi svoj posao ako ga Vijeće ministara i Predsjedništvo nisu radili. Oni su svoje sukobe uvrstili u budžet i nama servirali šta su njihove želje – kazala je Pekić.

Rekla je da će budžet ovisiti o nizu stvari, ali najprije od toga ko će ga predstaviti.

- Mi ćemo u srijedu imati sjednicu Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma i tu ćemo vidjeti ko će doći, ko će nam biti sagovornik, s kim ćemo razgovarati o amandmanima da nam kaže šta može, šta ne može. Voljela bih da na sjednicu dođe ministar Amidžić. Ako Vijeće ministara, Ministarstvo, ne budu uključeni, čemu svrha ulaganja amandmana. Sagovornik mora biti Ministarstvo finansija. Mi sami ne možemo mnogo. Sjednica Komisije, odnosno kada vidimo ko će doći, pokazat će šta će biti s budžetom – naglasila je Pekić.

Stava je da je dobro što budžet ide u redovnu proceduru kako bi imali priliku ugrađivati amandmane.

Rekla je da je o konkretnim amandmanima rano govoriti, ali da je od ranije poznat njihov stav da je "dio budžeta iznad potreba institucija BiH", da dio "treba entitetima, lokalnim zajednicama". Dodala je da institucije nemaju opravdanja za tolike iznose za aviokarte, službena vozila, reprezentaciju, kupovinu zgrada, a s druge strane "u entitetima imamo socijalne probleme".

Kraj oktobra kao rok za usvajanje budžeta BiH dali su reprezentativni sindikati uz prijetnju izlaska na ulice.

Usvajanje budžeta pred kraj godine za tu godinu dovodi u pitanje njegovu svrhu. No s jedne strane, usvajanje budžeta upravo za 2025. godinu značilo bi "aktivaciju" usvojenih izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po kojim funkcionerima ne bi više mogla rasti plaća rastom osnovice.

Također, u proceduri su izmjene ovog zakona kojim bi zaposlenim retorkativno bile isplaćene razlike između plaće koju su dobijali i one koju su trebali dobijati s obzirom na to da je ove godine povećana osnovica, ali bez budžeta za 2025. zaposleni bi ostali uskraćeni za tu razliku za ovu godinu.