U Dubrovniku je danas, u okviru Inicijative Tri mora (3 SI), potpisan Međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o Južnoj interkonekciji, energetskom projektu koji podrazumijeva izgradnju plinovoda s ciljem osiguranja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom i poboljšanja uvjeta.

Realizacijom projekta "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske" na pravcu Split - Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) - Tomislavgrad – Šuica – Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla osigurava se diverzifikacija pravaca i izvora prirodnog plina koji će omogućiti energetsku neovisnost naše zemlje, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Kako se dodaje u saopćenju, na svečanosti potpisivanja učestvovao je i američki državni sekretar za energiju Chris Wright, uz brojne druge visoke dužnosnike i zvanice prisutne na 10. godišnjici Inicijative Tri mora. 

Prethodno je Pedsjedništvo Bosne i Hercegovine na telefonskoj sjednici održanoj u 11.30 sati dalo saglasnost na prijedlog Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji Južne interkonekcije.

Odluci Predsjedništva prethodila je odluka Vijeća ministara BiH, koje je također na vanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo Izvještaj o pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te Vlada Republike Hrvatske.

Krišto je nakon potpisivanja sporazuma kazala kako je riječ o strateški važnom projektu za Bosnu i Hercegovinu, koji treba osigurati veću energetsku sigurnost i smanjiti ovisnost o samo jednom pravcu snabdijevanja.

- Ovo je veliki dan za obje države, ali posebno za sve nas u Bosni i Hercegovini, gdje smo stalno naglašavali da je to projekt od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu. Južna plinska interkonekcija treba omogućiti Bosni i Hercegovini veću energetsku sigurnost – poručila je Krišto.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH dodala je kako pravi posao tek sada slijedi, kao i faza provedbe kroz dodatne sporazume nadležnih institucija.

Jedan od najvećih izazova na terenu bit će pitanje državne imovine, jer je trenutačno na snazi zabrana raspolaganja istom, a trasa plinovoda prolazi i kroz državnu imovinu.

Sporazumom se, između ostaloga, uređuju osnove saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizira dio projekta na svom teritoriju, u skladu s vlastitim zakonodavstvom. Nadležna tijela za provedbu Sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, s jedne strane, te Ministarstvo privrede Republike Hrvatske s druge strane.