Nakon Zastupničkog doma, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer je usvojio Zakon o zaštiti ličnih podataka čime on može stupiti na snagu, a kojim će, prema ocjenama dijela opozicije, sada biti otvorena vrata da legalno bude proveden i referendum u RS-u o, naprimjer, otcjepljenju.

Parlamentarci iz SDA su, ulažući amandmane na ovaj zakon u oba doma bh. Parlamenta, ukazivali na posebno jednu njegovu odredbu, onu koja govori o ustupljivanju ličnih podataka.

- Javni i nadležni organi entiteta i Brčko distrikta dužni su, uz poštovanje odredbi ovog zakona, ustupiti lične podatke iz svojih evidencija ovlaštenom kontroloru podataka, u svrhu prethodnog izjašnjavanja građana koji imaju biračko pravo o pitanjima za koje je posebnim propisima omogućeno to pravo - odredba je Zakona o zaštiti ličnih podataka koja je sporna.

Ova odredba nije postojala u zakonu kakav je predložilo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine već je ubačena na sjednici Vijeća ministara BiH, a na prijedlog SNSD-ovog ministra Staše Košarca.

Zašto je ova odredba opasnost i šta znači u praksi, pitali smo zastupnike SDA, čiji amandman da odredba bude izbrisana nije prihvaćen.

- Suština je da će sada javni i nadležni organi entiteta i Brčko distrika biti dužni da dostavljaju ovlaštenim kontrolorima podataka podatke iz svojih evidencija u svrhu izjašnjavanja građana koji imaju biračko pravo.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, koja je organizirana kako bi predstavnici entiteta RS u državnom Parlamentu objasnili suštinu dva zakona, o zaštiti ličnih podataka i o graničnoj kontroli, između ostalog je ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan konstatirao da su predstavnici RS-a u Vijeću ministara BiH uspjeli uvrstiti u zakon spomenuti stav, a da im je to jako bitno iz razloga kako bi mogli na legalan način dobiti spiskove, tačnije biračke spiskove, od nadležnih, a u svrhu pokretanja izjašnjavanja građana o pitanjima kao što je referendum – rekao je Midhat Čaušević, zastupnik SDA.

Dodao je da su "dosad imali problem jer nisu imali zakonski osnov da traže od, naprimjer, Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da im dostavi birački spisak, a ako bi to radili bez saglasnosti CIK-a, imao bi svaki pojedinac pravo da ih tuži i krivično bi mogli odgovarati zbog zloupotrebe ličnih podataka".

Sam ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan je prije mjesec dana na posebnoj sjednici NSRS-a kazao da je uvršten njihov amandman u zakon.

- To je bila primjedba da je moguće sutra da RS raspiše refenerendum, a da nam neko ospori svoje lične podatke. Kad smo vodili referendum o 9. januaru, imali smo nekoliko tužbi na Sudu BiH i Agenciji (IDDEEA) da smo zloupotrijebili njihove lične podatke kada je riječ o referendumu – dodao je tada Karan.

Čaušević je istakao da će sada, nakon što je zakon usvojen sa spornom odredbom, javni i nadležni organi biti dužni dostaviti takvu vrstu podataka u svrhu provođenja izjašnjavanja građana koji imaju biračko pravo, između ostalog o referendumu o otcjepljenju.

S obzirom na to da u zakonu piše da su javni i nadležni organi entiteta i Brčko distrikta dužni..., a ne spominju se institucije BiH, Čaušević je pojasnio.

- Piše "javni i". To je pravna kamuflaža. Jer nisu odvojili zarezom pa napisali javni, nadležni organi entiteta i Brčko distrikta ili javni, odnosno nadležni... – dodao je Čaušević.