Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH danas je usvojio dnevni red sjednice koji je naknadno proširen s više novih tačaka, među kojima je i set od deset finansijskih zakona koje je pripremilo Federalno ministarstvo finansija.

Riječ je o zakonima koji uređuju platne usluge, elektronski novac, račune za plaćanje te izmjene zakona o bankama, mikrokreditnim društvima, deviznom poslovanju, lizingu i zaštiti korisnika finansijskih usluga. Njihov cilj je modernizacija platnog sistema, jeftinija elektronska plaćanja i usklađivanje sa evropskim standardima, što je i jedan od koraka prema pristupanju BiH sistemu SEPA. Prema najavama iz Vlade FBiH, građani bi u budućnosti trebali plaćati niže bankarske naknade, a uvodi se i tzv. osnovni račun s minimalnim troškovima.

Na dnevnom redu su i izmjene zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju te zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode.

Svi ovi zakoni razmatraju se u hitnoj proceduri.

Zastupnici su odbili prijedlog Kluba HDZ-HNS da se raspravlja o deklaraciji o osudi svih totalitarnih režima, dok je prihvaćeno da se u dnevni red uvrsti deklaracija o solidarnosti sa ženama žrtvama seksualnog nasilja u ratu. Nije prihvaćen ni prijedlog izmjena zakona kojim bi se ukinula naknada poznata kao "bijeli hljeb" za izabrane dužnosnike nakon isteka mandata.

Na dnevnom redu su još i izmjene više drugih zakona, izvještaji o radu Vlade FBiH za 2023. i 2024. godinu, kao i inicijativa za razrješenje predsjedavajućeg Predstavničkog doma Dragana Miokovića.

Trenutno se u Domu vodi rasprava o setu finansijskih zakona, prije svega o Zakonu o platnim uslugama i Zakonu o elektronskom novcu, koji bi trebali donijeti promjene u bankarskom i platnom sistemu u Federaciji BiH.

Admir Čavalić, zastupnik i predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije pohvalio je set zakona.

 - Ministarstvo je uraidlo što je trebalo, ali treblao je po redovnom postupku. Pritisak je bio na FBioH da se ovo isporuči i to je učinjeno - kazao je Čavalić.

Ističe da je FBiH postala finansijski geto i da kasni deset godina kada su u pitanju nove tehnologije i zaštite prava korisnika pred bankama. 

- Podržavam ove zkaone jer to je liberaliziranje tržišta. Da li će to biti nužno bolje za banke, za neke neće, a za neke neće. Posao nas je da se brinemo o pravima potrošača i pravo na konkurenciju na tržištu, a ne da brinemo o bankama - zaključio je Čavalić.