Predsjedništvo Stranke demokratske akcije održalo je danas redovnu sjednicu u Zvorniku. Usvojeno je pet zaključaka koje prenosimo cijelosti.

1.Ni 30 godina nakon počinjenog genocida nad Bošnjacima „Zaštićene zone UN Srebrenica“ i etničkog čišćenja, nisu eliminisani rezultati i posljedice koje su iz toga proizašle. Napotiv, unatoč pravosnažnim presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, intenzivirano je negiranje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca, a vlasti entiteta RS nad povratnicima provode sistemsku diskriminaciju.  

 Svi međunarodni i domaći faktori imaju trajnu obavezu da poduzimaju aktivnosti da se ovakvo stanje promijeni i u najvećoj mogućoj mjeri ublaže posljedice genocida i entičkog čišćenja.

 S tim u vezi, SDA poziva visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu da u skladu sa svojim mandatom donese odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH na način da se preživjelima, potomcima žrtava genocida i žrtvama etničkog progona omogući pravo glasa u općinama prebivališta iz 1991.godine. Ovo uključuje i posebna izborna pravila za Srebrenicu.

Od vlasti u entitetu RS zahtjevamo potpunu implementaciju člana 97. Ustava entiteta RS i osiguravanje zapošljavanja Bošnjaka i Hrvata u skladu s tom odredbom, te da osiguraju ustavno pravo Bošnjacima na bosanski jezik. Ukoliko nastave kršiti Ustav RS, od visokog predstavnika tražimo da u skladu sa svojim mandatom donese potrebne odluke.

Pozivamo vlasti Federacije, kantona i općina da omoguće statusna prava povratnicima u entitet RS jednaka onima koja imaju stanovnici u FBiH. Istovremeno, upućujemo poziv protjeranim Bošnjacima i Hrvatima da prijave prebivališta u mjestima iz kojih su protjerani i iskoriste pravo glasa i druga prava na prostoru entiteta RS, jer je to put za otklanjanje posljedica genocida i etničkog čišćenja.

Pozivamo privrednike iz FBiH da, u skladu s vlastitim mogućnostima, intenziviraju ciljano investiranje u povratnička područja na prostoru entiteta RS i time doprinesu popravljanju ekonomskih prilika u zonama povratka.

Izabrani i imenovani zvaničnici SDA obavezni su da kontinuirano rade na realizaciji ovih zaključaka.

2.Štetno i neodgovorno je ponašanje zvaničnika Trojke, koji zbog jeftinih političkih poena stvaraju lažnu sliku da je Milorad Dodik „uklonjen“ i „savladan“.

Ukoliko nakon pravosnažne presude Suda BiH ne bude uklonjen i sa pozicije predsjednika SNSD-a, Dodik će zadržati ključnu polugu za ostvarivanje političkog utjecaja. Na taj način će nastaviti da upravlja svim procesima u entitetu RS, a preko svojih ministara i parlamentaraca to će raditi i na državnom nivou.

CIK je, i pored činjenice da je Sud BiH zabranio obavljanje funkcija Miloradu Dodiku, ovjerio izbornu listu s njegovim potpisom, iako je to u suprotonosti sa presudom Suda BiH. Stoga će SDA putem ovlaštenih predlagača pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, kojim će zatražiti rješavanje spora između Suda BiH i CIK-a.

3.Referendum kojeg vlast entiteta RS planira  održati 25. oktobra ne može imati nikakve pravne posljedice, ali će dodatno produbiti krizu u BiH. Ne postoji nikakav referendum na kojem se može odlučivati o provođenju zakona i pravosnažnim sudskim presudama. Nakon što je Ustavni sud RS odbio zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS kojim se tražila zaštita vitalnog nacionalnog interesa, SDA će se obratiti Ustavnom sudu BiH i tražiti stavljanje van snage neustavne odluke NSRS o raspiravanju referenduma.

4.Trojka je ponovo kapitulirala pred Miloradom Dodikom usvajajući Program reformi iz Plana rasta bez reforme Ustavnog suda BiH i uz zadržavanje entitetskog veta pri odlučivanju u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć BiH. Time su, dok se javno svađaju s njim, kao i nebrojeno puta ranije ispunili sve Dodikove zahtjeve. Vladajuća koalicija (SNSD, HDZ i Trojka) napravila je zastoj na EU putu, potrošila godinu i po vremena i ostavila BiH bez 108 miliona eura iz Plana rasta i za to moraju snositi odgovornost.

5.SDA će u parlamentarnu proceduru uputiti Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti pri imenovanjima i zapošljavanju u državnim i entitetskim institucijama. Namjera je da se zakonom osigura efikasno provođenje ustavne obaveze o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih, te otkloni rastuća diskriminacija kojoj su u najvećoj mjeri izloženi Bošnjaci.