Pokušaj Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se na berzi zaduži za 80 miliona KM putem trezorskih zapisa završio je neuspješno, jer su investitori ponudili svega 60 miliona KM.

Ovaj signal sa finansijskog tržišta dodatno je pojačao upozorenja ekonomista i dijela parlamentaraca da budžet od rekordnih 8,9 milijardi KM počiva na sve većem zaduživanju i da bi Federacija mogla ući u ozbiljne probleme s likvidnošću.

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i član Odbora za ekonomsku politiku i finansije ovog doma, za Faktor kaže da je već ranije bilo razloga za zabrinutost zbog načina na koji je Vlada planirala finansiranje budžeta za 2026. godinu.

Kako ističe, činjenica da se Vlada pokušala zadužiti putem trezorskih zapisa na berzi, ali da je za planiranih 80 miliona KM dobila ponudu od svega 60 miliona KM, govori da investitori nisu pokazali očekivani interes.

- Budžet od 8,9 milijardi KM uključuje oko 2,5 milijardi KM planiranog zaduživanja. Smatram da je Vlada vrlo hrabro ušla u taj koncept, bez ozbiljnih konsultacija i uz praktično isključivanje zakonodavne vlasti iz ključnih odluka. Bojim se da bi posljedica takvog pristupa mogla biti nelikvidnost budžeta i deficit - kaže Galijašević.

Dodaje da se Vlada suočava s nizom ekonomskih izazova, uključujući i globalne poremećaje na tržištima, te da nedavne izjave pojedinih ministara o rastu cijena goriva pokazuju nedostatak jasnog odgovora vlasti na ekonomske pritiske.

- Imamo jedno opće nesnalaženje Vlade i to dodatno zabrinjava - ocjenjuje on.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, za Faktor upozorava da je suštinski svaki budžet koji se održava novim zaduživanjem zapravo već u deficitu.

- Federacija BiH je faktički odavno u deficitu, jer se budžeti godinama održavaju kroz zaduživanje umjesto iz izvornih prihoda. Ako se zaduživanje uspije realizirati, stvara se samo iluzija balansa ili čak suficita koji realno ne postoje - navodi Gavran.

On smatra da neuspjela aukcija može biti signal slabljenja povjerenja investitora.

- Ovo bi moglo značiti da investitori počinju sumnjati u sposobnost Federacije BiH da uredno izmiruje svoje obaveze, pa čak i da je stanje javnih finansija lošije nego što izgleda - upozorava Gavran.

Ipak, naglašava da postoji prostor za stabilizaciju javnih finansija kroz racionalnije trošenje.

- Federacija bi ovaj iznos mogla nadoknaditi uštedama i smanjenjem neracionalne potrošnje. Nažalost, realnije je očekivati da će vlast potražiti nove oblike zaduživanja, vjerovatno i pod nepovoljnijim uslovima - dodaje.

Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije, smatra da situaciju još ne treba proglašavati alarmantnom, ali upozorava da bi mogla postati problem ako se trend nastavi.

-  Ne mora odmah biti alarmantno, ali ako se ovakve stvari ponove, može postati ozbiljan problem. Investitori prate šta se dešava i vjerovatno su banke sada opreznije – kaže Čavalić.

On podsjeća da značajan dio budžeta otpada na dug.

- Oko 25 posto budžeta odnosi se na dug, iako pretpostavljam da se Vlada na kraju neće zadužiti u punom planiranom iznosu. Vidjet ćemo kako će se situacija dalje razvijati – navodi.

Čavalić dodaje da Vlada Federacije planira i novo zaduženje na međunarodnom tržištu kapitala.

- Najavljeno je zaduženje od oko 800 miliona KM putem međunarodnog tržišta, odnosno Londonske berze – kaže on.

Čavalić smatra i da se u finansijskoj politici Federacije sve više mogu prepoznati potezi koji su ranije karakterisali vlasti u RS-u.

- Izmjene Zakona o dugu, zaobilaženje državnog nivoa, učestala zaduživanja i prebacivanje PIO sistema na trezor – sve to sugeriše da Federacija ide putem kojim je ranije krenula Republika Srpska. Možda sporije, ali se taj trend ipak vidi – zaključuje Čavalić.