Izbori za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska održat će se 23. novembra, a prvog oktobra Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je ovjerila pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za prijevremene izbore za predsjednika u ovom entitetu.

Svoje kandidate će ponuditi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Savez za novu politiku (SNP), Ekološka partija RS-a, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića i Srpska demokratska stranka (SDS) uz dvojicu nezavisnih kandidata.

Dodikov SNSD objavio je da će na izbore izaći sa Sinišom Karanom u utrci za mjesto predsjednika RS-a. Karan je uglavnom u svojoj karijeri radio u javnom sektoru,  2008. godine je obavljao poslove savjetnika za sigurnost predsjedniku RS-a.

Deset godina je obavljao poslove generalnog sekretara predsjednika RS-a, a od 2019. godine bio je generalni sekretar Vlade RS-a. Od 2022. do septembra 2025. godine obnašao je dužnost ministra unutrašnjih poslova, nakon čega je imenovan za ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Prema podacima sa platforme odgovorno.st Karan nije imao antikoruptivnih inicijativa, odnosno kroz svoj rad se nije borio protiv korupcije.

Analiza izjava i obećanja javnih funkcionera pokazuje da je on ispunio samo jedno obećanje, a da su mu tri tvrdnje označene kao lažne, te jedna kao neutemeljena.

Jedna od lažnih tvrdnji je i izjava o broju zapolenika Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji prelaze u MUP RS-a, kada je Karan rekao deset puta veći broj od utvrđenog broja prelazaka.

-S obzirom na to da su samo dva zaposlenika čije je prebivalište u RS do 20. marta 2025. godine zatražila raskid radnog ugovora u SIPA-i, izjavu ministra Siniše Karana da ih je bilo 20 i više Istinomjer ocjenjuje kao neistinitu - objavio je Istinomjer na platformi odgovorno.st.

Tri domaće nevladine organizacije – BIRN BiH, Transparency International i Zašto ne – mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti i radu na internet platformi odgovorno.st, koja građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, a što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na općim izborima.

Izbori za predsjednika RS-a su raspisani nakon odluke CIK-a o prestanku mandata Miloradu Dodiku koji je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Njemu CIK nije po automatizmu zabranio obavljanje funkcije predsjednika stranke.

Srpska demokratska stranka najavila je da će na izbore za predsjednika RS-a izaći sa Brankom Blanušom, profesorom na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci.

Iako nije bio na politički izabranim ili imenovanim funkcijama, Blanuša je poznat po prelasku iz Srpske napredne stranke (SNS) u Srspsku demokratsku stranku (SDS) 2013. godine gdje je bio predsjednik gradskog odbora. On je bio i kandidat za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na općim izborima 2018. godine, ali mandat nije dobio.

Trenutno je redovni je profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci, a prethodno je bio i dekan ovog fakulteta.

Njega su podržale i druge opozicione stranke. Nebojša Vukanović, predsjednik Za pravdu i red kazao je da su ovjerili kandidaturu na izborima za slučaj da SDS ne uspije zbog problema s računom, ali da neće izlaziti sa svojim kandidatom, već će podržati Blanušu.

-Strahovao sam da bi postojala mogućnost da se SDS-u zabrani učešće zbog računa kao 2024. godine, pa da ne bude rizika da opozicija nema nikako kandidata to je bila rezervna opcija - kazao je on.

Predsjednik Ekološke partije Republike Srpske Nikola Lazarević kandidat je ispred ove stranke za predsjednika RS-a. Pravnik s Pala poznat je kao koluminsta i aktivista i borac za zdravu životnu sredinu i zaštitu prirodnih resursa. On je ranije bio kandidati i za gradonačelnika Istočnog Sarajeva u dva izborna ciklusa, ali mandat nije dobio.

Savez za novu politiku je za kandidaturu za predsjednika RS-a najavio Dragana Đokanovića, pedijatra iz Istočnog Sarajeva. Đokanović se i ranije kandidovao za ovu funkciju, davne 1996. bio je protivnik Radovanu Karadžiću, kasnije osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za zločine i genocid u BiH, a 2007. godine Miloradu Dodiku.

On je od 1992. godine bio predsjednik Povjereništva za srpsku općinu Vlasenica, te je bio ratni povjerenik Karadžića za uspostavu vlasti u općinama "Srpske Republike BiH". Svjedočio je pred Haškim tribunalom u predmetu haškog osuđenika Momčila Krajišnika.

CIK je ovjerio i dva nezavisna kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića

Dragičević se i ranije kandidovao za predsjednika RS-a protiv Dodika i Željke Cvijanović, ali je dobijao tek nekoliko stotina glasova. On je prema informacijama iz saopćenja bio predsjednik Općinskog odbora SNSD-a u Doboju.