Do sada su tri osobe preminule nakon što je na kruzeru pod nizozemskom zastavom, koji je na putu prema Kanarskim otocima, otkrivena zaraza virusom kojeg šire glodavci kada čestice iz njihovog izmeta, sline i urina dospiju u zrak.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu je izjavila da je broj potvrđenih slučajeva hantavirusa porastao na pet, a zabrinjava i činjenica da je nekolicina putnika već evakuirano s kruzera te su se vratili u svoje zemlje što bi bez potrebnih mjera opreza i obavezne izolacije moglo rezultirati njegovim širenjem.

Nakon izlaganja virusu moglo bi biti potrebno razdoblje izolacije i do osam sedmica, kako bi se utvrdilo postoje li simptomi zaraze, no u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tvrde da je rizik za javnost i dalje vrlo nizak.

Argentinske vlasti i stručnjaci pokušavaju utvrditi je li upravo ta država izvor izbijanja zaraze smrtonosnim hantavirusom. Dužnosnici vjeruju kako bi promatranje ptica jednog para, dok je bio u Argentini, moglo objasniti kako je virus dospio na brod.

Vjeruje se da se par mogao zaraziti virusom nakon što su bili izloženi zaraženim glodavcima dok su posmatrali ptice na odlagalištu otpada u Ushuaiji, najjužnijem gradu na svijetu, poznatom kao "kraj svijeta".

Hantavirusne infekcije nisu nova pojava u Bosni i Hercegovini, ističe prof. dr. Teufik Goletić, virusolog i prodekan za naučnoistraživački rad na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, aktuelni slučaj povezan s kruzerom ne treba automatski posmatrati kao novu ili neposrednu prijetnju za stanovništvo BiH, ali jeste povod da se podsjeti na hantavirusne infekcije koje su i ranije registrovane na našim prostorima.

Radi se o hantavirusima koji pripadaju porodici Hantaviridae i prvenstveno su vezani za sitne glodare.

Pojedini hantavirusi imaju karakteristične rezervoarske vrste glodara, što je važno i za razumijevanje aktuelnog slučaja infekcije andskim hantavirusom, odnosno Andes virusom (ANDV), povezanog s putnicima na kruzeru.

- Ono što je važno jeste da inficirani glodari najčešće ne pokazuju znakove bolesti, ali virus mogu izlučivati urinom, fecesom i pljuvačkom. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem kontaminiranog aerosola, a rjeđe direktnim kontaktom s kontaminiranim materijalom - objašnjava Goletić.

Naglašava da hantavirusi kod ljudi uzrokuju dva različita, ali glavna klinička sindroma od kojih je jedan dominantan u Evropi i Aziji i to je hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom, na našim prostorima poznatija kao "mišija groznica".

- No u Sjevernoj i Južnoj Americi postoji daleko teži oblik hantavirusne infekcije, poznat kao hantavirusni plućni ili tzv. kardiopulmonalni sindrom - navodi Goletić.

U ovom trenutku, prema riječima našeg sagovornika, nema nikakvih naznaka da bi moglo doći do ozbiljnijeg širenja infekcije, pa i pandemije koja se ovih dana često spominje.

Razlog je što se većina hantavirusa, kako ističe virusolog, ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

- Hantavirus koji je povezan s infekcijama kod putnika na kruzeru predstavlja važan izuzetak, jer je kod andskog hantavirusa, odnosno Andes virusa (ANDV), opisan ograničen prijenos s čovjeka na čovjeka, uglavnom pri vrlo bliskom i produženom kontaktu. To, međutim, ne znači da se virus lako širi poput gripe ili COVID-19. Riječ je prije svega o riziku kod bliskih kontakata, naprimjer ukućana, intimnih kontakata ili osoba koje su bile u neposrednom kontaktu s oboljelim bez odgovarajućih mjera zaštite. Kruzer je u ovom slučaju važan kao epidemiološki kontekst događaja, ali ne treba stvarati dojam da se hantavirusi generalno "šire kruzerima" - naglašava Goletić.

No i pored toga, ovo jeste zanimljiva stvar koju prate Svjetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), ali i cijela svjetska stručna javnost, pa i ona u BiH.

No nikako, kako kaže naš sagovornik,  ne treba automatski preslikavati aktuelni slučaj infekcije andskim hantavirusom, povezan s putnicima na kruzeru, na "mišju groznicu" u BiH.

- I jedna i druga infekcija uzrokovane su hantavirusima, ali su epidemiološki i klinički kontekst zaista različiti - dodaje. 

Za hantavirusni plućni/kardiopulmonalni sindrom nema specifičnog, dokazano efikasnog antivirusnog liječenja.

Preživljavanje u najvećoj mjeri zavisi od ranog prepoznavanja bolesti i kvalitetne potporne terapije, uključujući respiratornu i hemodinamsku podršku u težim slučajevima.

- Ribavirin se ponegdje spominje u kontekstu hantavirusnih infekcija, ali nije pokazao jasnu efikasnost u liječenju hantavirusnog plućnog sindroma - ističe Goletić. 

Poredeći ih, kaže kako se klinička slika "mišije groznice" itekao razlikuje od kardiopulmonalnog sindroma.

- U BiH su za humane hantavirusne infekcije prvenstveno relevantni Puumala virus i Dobrava-Belgrade virus, dok je andski hantavirus južnoamerički hantavirus. BiH je, nažalost, već više od 50 godina poznata kao područje u kojem se registriraju hantavirusne infekcije kod ljudi. Veće epidemije zabilježene su 1967, 1989. i 1995. godine, a manja epidemija i 2002. godine.

Za kraj Goletić je istakao da su najčešće rizične grupe osobe koje borave ili rade u šumskim, poljskim i ruralnim sredinama: šumari, poljoprivrednici, vojnici, izletnici, radnici koji čiste zapuštene prostore i vikendaši.

- Za evropske hantaviruse, uključujući one relevantne za BiH, nema uvjerljivih dokaza o održivom prijenosu s čovjeka na čovjeka. Kod ovih infekcija čovjek se, u pravilu, smatra slijepim završetkom infekcije. Zato javnozdravstvena poruka treba biti jasna: nema razloga za paniku niti za stigmatizaciju putnika. Istovremeno, treba podsjetiti na mjere opreza pri boravku u prirodi i čišćenju prostora koji mogu biti kontaminirani izlučevinama glodara - zaključio je Goletić.