Gašenje BHRT-a bi značilo gašenje države - poruka je koja se danas čula ispred zgrade Parlamentare skupštine Bosne i Hercegovine, gdje uposlenici Radio-televizije Bosne i Hercegovine protestiraju upozoravajući na višegodišnje ignoriranje zakona i urušavanje jedinog javnog medijskog servisa na državnom nivou.

Istovremeno, BHT1 i BH Radio 1 emitiraju višesatni specijalni program pod nazivom "Ne gasite BHRT", u potpunosti posvećen krizi javnog servisa, njenim uzrocima i posljedicama po građane BiH.

BHRT se nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja, a opstanak zavisi od naplate RTV takse koju uplaćuju građani.

Prema zakonu, BHRT-u pripada 50 posto prikupljenih sredstava, dok Federalnoj televiziji i RTRS-u po 25 posto.

RTRS je 2017. godine jednostrano prestao prebacivati svoj dio, pa je dug prema BHRT-u narastao na više od 100 miliona KM.

Radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH pridružili su se protestu, dok politički predstavnici i dalje ponavljaju da "sredstava ima, ali ne i političke volje".

V. d. direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je da je današnji protest posljednji vapaj da se spasi servis koji ove godine obilježava 80 godina postojanja.

- Godinama traje agonija. Zakon je jasan, ali RTRS od 2017. flagrantno krši zakon. Ako ni nakon ovoga ne bude sluha, ne znam šta još možemo učiniti da spasimo BHRT - rekao je.

Direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Denis Džidić naglasio je da je BHRT jedini državni javni emiter i da njegovo gašenje znači da građani gube osnovni način informisanja.

- Javni servis je nezamjenjiv u izvještavanju o ratnim zločinima, genocidu u Srebrenici i tranzicijskoj pravdi. Bez njega društvo ostaje izloženo polarizaciji i manipulacijama - upozorio je, ističući da samo javni emiter može ući u svaki dom i donijeti vjerodostojne informacije.

Stručnjak za medijsko pravo i bivši ombudsmen za medije FBiH Mehmed Halilović ocijenio je da je kriza rezultat političke samovolje i neprovođenja zakona.

- Novac postoji, ali se ne koristi za ovu svrhu jer nedostaje politička volja. Kod nas volja često znači samovolja - rekao je dodajući da su posljedice vidljive ne samo u javnim emiterima, već i u institucijama kulture od državnog značaja.

Direktorica programa BHRT-a Neda Tadić upozorila je da javnom servisu prijeti isključenje električne energije i gasa, blokada računa i pljenidba imovine po sudskim presudama.

- Poslovanje je već otežano, a naredni mjeseci donose dodatne prijetnje opstanku - kazala je.

Predsjednica Sindikata radnika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić poručila je da radnici više neće moliti te da je dužnost države da ima javni servis.

Snimatelj BHRT-a Davor Tomić opisao je svakodnevne tehničke probleme.

- Radimo sa zastarjelom opremom, signal nam je na alternativnim rješenjima. Dok svjetske televizije prelaze na 4K, mi se borimo da dođemo do HD signala. Na terenu razmišljamo o svemu osim o samom produktu jer nam oprema ne omogućava normalan rad - rekao je naglašavajući da je kompletna infrastruktura urušena i da BHRT bez ulaganja ne može pratiti osnovne standarde.

Bivši predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Plamenko Čustović istaknuo je da je zakonom jasno propisano finansiranje javnog servisa, ali da se zakon ne poštuje.

- Javni radio-televizijski servis BiH, prema zakonu, može prestati samo donošenjem novog zakona koji će reći da on ne postoji. Prema tome, on ne može prestati tek tako i tu je riječ o poštovanju zakona od Parlamenta BiH. Ovo je problem koji se može riješiti za mjesec ili dva, ali vlasti to jednostavno ne žele. Ne može se govoriti o evropskom putu BiH dok se ovakve stvari ignoriraju - poručio je, dodajući da BHRT može prestati postojati jedino donošenjem novog zakona, a ne političkom samovoljom.

Bivši direktor BHRT-a Milenko Voćkić podsjetio je da su zahtjevi radnika isti kao i prije 35 godina.

- Iste snage koje su tada zagovarale podjelu i nestanak javnog servisa, to čine i danas, samo drugim metodama. Nacionalno se stavlja iznad profesionalnog, a cilj je isti, oslabiti i ugasiti BHRT - rekao je povlačeći paralelu s ratnim vremenima kada je javni servis bio izložen pokušajima fizičkog uništenja.

Bivša uposlenica BHRT-a Sanela Prašović-Gadžo upozorila je da bi gašenje javnog servisa imalo direktne posljedice po funkcioniranje države.

Podsjetila je da se preko repetitora BHRT-a odvija komunikacija brojnih institucija, od policije i vojske do telekom operatera.

- Rušenjem BHRT-a, jednim potezom gase se i ključne državne veze. Politika nam šalje poruku da korak po korak uništava javni servis - istaknula je, dodajući da je ignoriranje duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) još jedan znak sistemskog urušavanja.

Današnji protest ispred Parlamenta BiH okupio je radnike BHRT-a, bivše uposlenike, medijske stručnjake i predst.