Iako je državno tužilaštvo formiralo predmet protiv osuđenog za ratni zločin u Prijedoru Aleksandra Knjeginjića zbog pokretanja peticije za zabranu obilježavanja Dana bijelih traka u ovom gradu, tužilačka odluka nije donesena

U Tužilaštvu BiH se nalaze dva predmeta koji se odnose na Knjeginjića, potvrđeno je iz ove institucije za Detektor.

- Predmeti su u radu, tužilačka odluka još nije donesena - kratko su odgovorili iz Tužilaštva BiH.

U Tužilaštvu BiH zaprimljene su dvije krivične prijave za Knjeginjića, od kojih se jedna odnosi na organizovanje peticije protiv Dana bijelih traka u Prijedoru.

Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno je osudio Knjeginjića na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru. On je na online platformi pokrenuo peticiju "Stop Danima bijelih traka", što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.

- Želim ukazati mojim sugrađanima da ovakvim postupcima, naočigled svih nas, organizatori, podržavaoci i učesnici manifestacije Dani bijelih traka sipaju blato po srpskom narodu. Još je alarmantnije da vlast Grada Prijedora, za sve vrijeme šenlučenja po gradskim ulicama, to mirno posmatra i prećutno odobrava - stoji u tekstu peticije za koju su aktivisti ranije objavili da ju je pokrenuo upravo Knjeginjić.

On je sredinom juna, kako su objavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, počeo prikupljati potpise i u centru Prijedora, gdje građane poziva da potpišu "dokument koji će pokazati da oni nisu ubice, nego oni koji su 1992. godine započeli krvavi pir na ulicama".

- Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće - dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook, gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.

Knjeginjić je ranije osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru u stjecanju američkog državljanstva.

U presudi je navedeno da je prikrio optužnicu prema kojoj je 1994. godine učestvovao u ubistvu dva bošnjačka civila, bračnog para, zbog čega je osuđen na 12 mjeseci zatvora, a tada naređeno je i njegovo izručenje Bosni i Hercegovini, nakon čega je procesuiran za ratni zločin.