Uprkos obećanjima o smanjenju doprinosa i sveobuhvatnim fiskalnim reformama, Vlada FBiH još jednom odlaže najvažnije mjere.

Ekonomisti i zastupnici upozoravaju da ovakva politika ostavlja realni sektor bez podrške, dok se gube radna mjesta. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine obećala je fiskalne reforme u ovoj godini i još jedno umanjenje stope doprinosa, ali...

 Kako stvari stoje, to se neće desiti do kraja ove godine, a Vlada FBiH već se, zajedno sa socijalnim partnerima, priprema da donese još jednu uredbu o minimalnoj plaći, a da ukupna stopa na doprinose dodatno nije umanjena kako je i obećano.

Na minimalnu neto plaću od 1.000 KM, iznos doprinosa koje plaća poslodavac smanjuje se sa 648,23 KM na 562,32 KM. Razlika od 85,91 KM po radniku predstavlja konkretno rasterećenje poslovanja.

Trentno stopa ukupnih doprinosa u Federaciji BiH iznosi 41,5 posto, ali to je još najviša stopa doprinosa u uokruženju. Ona se sastoji od 31 posto doprinosa koji se radniku odbijaju od bruto plaće i 10,5 posto doprinosa koje poslodavac obračunava kao svoj dodatni teret (trošak).

Izmjenama zakona o doprinosima došlo je do smanjenja stope doprinosa koje poslodavac obračunava na svoj teret, tj. smanjenje stope s 10,5 posto na pet posto. Dakle, ukupno smanjenje stope doprinosa iznosi 5,5 posto.

Međutim, stručnjaci kažu da je ovo malo rasterećenje privrede, ali apsolutno nažalost neće biti održivo za mnoge firme koji su radili za minimalnu maržu na svoje usluge ili robu dok se ne ukine preostalih 5,5 posto na teret poslodavca i ne uvedu dodatne sistemske mjere podrške, realni sektor će i dalje biti pod velikim pritiskom.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor naglašava da je potrebno smanjiti ukupne doprinose, odnosno smanjiti ukupno opterećenje i bruto plaća i stvoriti uvjete da se plaće povećaju.

- Porez na dohodak je Vlada obećavala ranije reformisati u okviru fiskalne reforme koju nikada nije provela, ali ne bih rekao da je ikada obećano smanjenje za pet posto. Prije povećanje neoporezivog dijela nego promjena stope, to je potrebno - kazao je Gavran.

Ističe da odustajanje od fiskalnih reformi ima više negativnih efekata.

- Prije svega, ionako nizak nivo povjerenja u Vladu (koja je već nekoliko puta najavljivala pa odustajala od fiskalne reforme i koja je proces povećanja minimalne plaće prošle godine pretvorila u potpuni haos gdje su se najave i odluke mijenjale maltene iz dana u dan ako ne i sata u sat) dalje pada i neizvjesnost za privredu se povećava (jer ne mogu planirati svoje troškove dugoročno), troškovi rada ostaju neopravdano visoki i negativni efekti povećanja minimalne plaće bez smanjenja doprinosa ostaju - ističe Gavran.

Dodaje da je, bez smanjenja doprinosa, izvjesno da će privrednici očekivati i dalje isplatu tzv. pomoći iz budžeta, a što je katastrofalno jer se produžava model kojim se privrednici tretiraju kao socijalni slučajevi kojima treba pomoć da prežive.

 - I radnicima se produžava neizvjesnost i strah da mogu odbiti otkaz ako se ova "pomoć" ukine, otežava se svaki rast plaća jer svako povećanje neto plaće podrazumijeva i dalje jednako prekomjerno opterećenje doprinosima, itd. Ne postoji nijedan pozitivan efekat ovog najavljenog odustajanja, a posebno bi bilo katastrofalno da vlada svejedno iz populističkih razloga poveća neto plaću ponovo bez smanjenja opterećenja i onda,ili uzrokuje nova otpuštanja ili mora povećati iznose isplata iz budžeta za ovu famoznu "pomoć" - zaključuje Gavran.

Mahir Mešalić (DF), zastupnik u Parlamentu FBiH, za Faktor kaže da od ove vlade ne očekuje ništa, s obzirom na to da u ovoj godini nije došao ni jedan važan zakon. Od fiskalne reforme nema ništa, oni nisu sposobni za to. Na prošloj sjednici nismo imali ni jedan zakon, Vlada se zabavila svojim sudskim procesima, pa nema vremena za zakone, već samo za uredbe - zaključuje Mešalić. 

Salko Zildžić (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor ističe da Vlada FBiH ima zakašnjele rekacije po pitanju ekonomskih prilika. 

- Gubimo radna mjesta, fiskalna reforma čeka, svi su se ušutili, a sprema se nova uredba - ističe Zildžić.