Sarajevo se posljednjih godina suočava s intenzivnim građevinskim razvojem. U gotovo svim općinama niču novi objekti, a grad je prepoznatljiv po velikom broju aktivnih gradilišta i dizalicama koje su postale dio svakodnevnog pejzaža, piše Hayat.ba.

Procjenjuje se da je u ovom trenutku aktivno oko stotinu gradilišta, uključujući i desetak velikih kompleksa površine od 50.000 do blizu 200.000 kvadratnih metara. Dominantno se radi o stambenim objektima, od kojih pojedini dosežu i visinu od 12, 14, 20, pa i 23 sprata.

Upravo jedan od tih projekata, koji gradi kompanija Tihomira Brajkovića, ide do 23 sprata i ilustrira trend visokogradnje koji posljednjih godina obilježava Sarajevo.

Ipak, uprkos masovnoj stanogradnji, u fokusu javnosti ostaje "Kvadrant C" na Marijin Dvoru – prostor koji je planski definisan kao poslovna zona.

Razlog za dominaciju stambenih projekata je jasan – brza i visoka zarada investitora. Međutim, takvi projekti istovremeno stvaraju snažan pritisak na komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu grada.

S druge strane, poslovni i javni sadržaji imaju manji infrastrukturni pritisak, ali donose dugoročniji razvoj. Upravo zato se "Kvadrant C" izdvaja kao prostor koji bi trebao imati drugačiji urbanistički karakter u odnosu na ostatak grada.

Prema planskoj dokumentaciji koja datira još iz 1980-ih godina, "Kvadrant C" je definisan kao poslovno-diplomatsko-kulturna zona.

Oživljavanje ovog prostora započeto je prije više od deset godina, a 2015. godine Gradsko vijeće Sarajeva donijelo je odluku o izradi Regulacionog plana.

Nakon dugogodišnjih procedura, nacrta, javnih rasprava i korekcija, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dostavio je konačni prijedlog plana Gradskom vijeću.

U tom prijedlogu nema visokih stambenih zgrada, niti objekata od 20 ili više spratova. Dominiraju poslovni, diplomatski i kulturni sadržaji, sa najmanje 80 posto planirane površine namijenjene upravo tim funkcijama.

Obuhvat "Kvadranta C" podijeljen je na sedam parcela i ukupno 146.000 kvadratnih metara.

Na lokaciji je trenutno 34 objekta, od kojih je planirano uklanjanje većeg broja, uključujući dotrajale i privremene strukture. Nakon realizacije plana, ostalo bi oko dvanaest objekata.

Među ključnim projektima su: polsovni kompleks WTC Sarajevo (11 spratova), dokgradnja Importanne centra, diplomatkso predstavništvo Kraljevine Saudijske Arabije, Muzej Ars Aevi, proširenje Mašinskog fakulteta, doidatni poslovni i obrazovni objekti

Poseban naglasak stavljen je na kulturne i obrazovne sadržaje, koji zauzimaju značajan dio prostora.

Za razliku od ostatka Sarajeva, "Kvadrant C" ne predviđa stanogradnju. Također, nijedan objekat neće prelaziti visinu već postojećih zgrada u okolini.

Najviši objekti planirani su do 11 spratova, dok su oni prema Wilsonovom šetalištu ograničeni na četiri sprata. Posebno je naglašeno da se ne gradi na zelenim površinama.

Iako se plan formalno uklapa u važeće urbanističke dokumente, njegova izrada i izmjene otvaraju širu debatu u javnosti.

Sarajevo se nalazi između dvije razvojne logike – brze stanogradnje i sporijih, ali strateški važnijih poslovno-kulturnih projekata.

Zato se "Kvadrant C" sve češće posmatra kao test, da li će grad ići u pravcu stanova i investicijske brzine ili u pravcu planiranog, funkcionalnog urbanog razvoja.

U konačnici, ostaje pitanje koje sve češće odzvanja u javnosti, nije li presudno samo da se gradi – nego i šta se gradi, i za koga?