Priča o projektu Zapadne plinske interkonekcije BiH i Hrvatske, kojom bi područje Unsko-sanskog kantona bilo povezano na gasovodni sistem susjedne zemlje, pokrenuta je 2019. godine, a kreće se, čini se, mravljim koracima. Stigla je do studije izvodljivosti, odnosno do pripreme postupka javne nabavke za izradu ove studije.

Odgovori na pitanja dokle se došlo s ovim važnim projektom su proteklih godina više-manje isti i uopćeni: da je to jedan od tri ključna interkonekcijska projekta BH Gasa, da je cilj omogućiti pristup tržištu BiH alternativnim izvorima prirodnog gasa, uključujući gas s terminala Krk, da ima tri faze, da povećava sigurnost snabdijevanja, smanji ovisnost o jednom izvoru, da je predviđen Okvirnom energetskom strategijom BiH do 2035. godine i da je njegova osnova Predinvesticiona studija gasifikacije USK iz 2008.

Ovakvi odgovori na konkretna pitanja pristigli su i nedavno iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i BH Gasa na pitanja zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, s tim da se sada završetak prve faze projekta projekta očekuje do 2030. godine, a prije dvije godine se govorilo o 2027. godini.

No u odnosu na prethodne dvije godine, postignut je određeni pomak, stiglo se do javne nabavke za studiju izvodljivosti koju finansira BH Gas i za to je planirao novac u ovoj godini. Ali tek nakon njene izrade moći će se odlučivati o narednim koracima.

- Po okončanju tenderske procedure, očekuje se da će izrada Studije izvodljivosti trajati šest do osam mjeseci, tako da se završetak studije očekuje u prvoj polovini 2026. U okviru Studije izvodljivosti će se na bazi aktuelnih ulaznih podataka provesti neophodne tehničko-tehnološke i ekonomsko-finansijske analize, te će se dati odgovarajuće preporuke.

lzmeđu ostalog, u okviru Studije će se preciznije odrediti trasa planiranog gasovoda uzimajući u obzir prostorno-plansku dokumentaciju, izgrađenost i druge uvjete terena. Također će se ažurirati drugi podaci kao i procijenjena investiciona vrijednost projekta. Studija će osigurati dovoljan nivo podataka na bazi kojih će se donijeti odluke o narednim koracima u implementaciji ovog projekta – piše u odgovoru resornog federalnog ministarstva i BH Gasa na pitanje državnog zastupnika Šemsudina Dedića.

Kažu i da, ako se aktivnosti na realizaciji projekta u Republici Hrvatskoj odvijaju planiranom dinamikom, te uz odgovarajuću institucionalnu podršku nadležnih tijela Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, kao i osiguranje neophodnih sredstava, realizacija prve faze projekta može se očekivati do 2030. godine.

Prva faza podrazumijeva izgradnju gasovoda Tržac - Bosanska Krupa sa odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu, ukupne dužne od otprilike 80 kilometara.

Dakle, za kompletan projekat građani BiH će se još načekati. Druga faza projekza Zapadne interkonekcije se odnosi na gasovode Bosanska Krupa - Sanski Most - Ključ i Ključ - Bosanski Petrovac ukupne dužine 105 kilometara, a treća faza je gasovod Pećigrad - Bužim, dužine otprilike 11 kilometara.