U povodu 100. godišnjice rođenja prvog predsjednika nezavisne Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, u Sarajevu je upriličen skup u okviru kojeg su učesnici iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Turske čitali i analizirali Izetbegovićeva djela s ciljem boljeg razumijevanja političke i filozofske misli čovjeka koji je obilježio savremenu historiju BiH.

U saradnji s Fondacijom "Alija Izetbegović", tri udruženja – Zambak iz Turske, Insana iz Njemačke i Vezirov dućan iz Travnika – okupila su se u Sarajevu u okviru projekta "Sjećanje na Aliju Izetbegovića kroz njegova djela povodom 100. godišnjice rođenja".

Ovom značajnom događaju prisustvovala je i Izetbegovićeva kćerka Sabina Berberović.

Emina Kiremitci iz udruženja Zambak kazala je da su u okviru projekta učesnici tokom šest mjeseci čitali tri knjige Alije Izetbegovića, te komentare i analize razmjenjivali online, dok je završna faza projekta održana u Sarajevu.

- Željeli smo da 2025. godinu, kada obilježavamo 100 godina od Alijinog rođenja, posvetimo razumijevanju njegovih ideja. Smatramo da je čitanje njegovih knjiga najbolji način za to - poručila je Kiremitci.

Zineta Subašić iz njemačkog udruženja Insana zahvalila je udruženju Zambak na pokretanju ovog projekta te kako su uživali u čitanju Izetbegovićevih djela.

Dženana Durek, predsjednica udruženja Vezirov dućan iz Travnika, istakla da im je čast što su dio inicijative i što su se sastali u Sarajevu nakon što su zajednički čitali djela Alije Izetbegovića.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH 1992-1995.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, za vrijeme bivše SFR Jugoslavije dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora 1983. godine.

Alija Izetbegović je utemeljitelj Stranke demokratske akcije (SDA) i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao prvi predsjednik Stranke. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

U uvjetima raspada bivše SFR Jugoslavije, proglašenja nezavisnosti njenih republika, gomilanja oružja i ljudstva nekadašnje JNA u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je bio jedan od pobornika referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na referendum, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašlo je oko 64 posto građana BiH s pravom glasa, među kojima se 99 posto izjasnilo za nezavisnost Bosne i Hercegovine, nakon čega je u Skupštini RBiH usvojena Deklaracija o nezavisnosti i uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.

U turbulentnom vremenu početkom 1990-ih godina, Izetbegović je učestvovao u svim aktivnostima i razgovorima s ciljem očuvanja mira u Bosni i Hercegovini.

U najtežim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu od bivše JNA i paravojnih srpskih jedinica, opsade glavnog grada Sarajeva, Izetbegović je ostao u zemlji, zajedno sa svojim narodom, a vrlo često se i sam nalazio u životnoj opasnosti.

Bio je učesnik mirovnih pregovora u američkom Daytonu 1995. godine, koji su rezultirali potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen četverogodišnji rat u BiH.

- Ovo nije pravedan mir. Ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići - izjavio je Alija Izetbegović netom nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Alija Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika, a islam i stanje islamskih naroda bili su u fokusu njegove pažnje. Najpoznatija djela su "Islamska deklaracija", "Islam između Istoka i Zapada", "Moj bijeg u slobodu"... Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za rad na promicanju demokratije, mira i islama.