Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se u ponedjeljak, 1. decembra. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Asocijacijom infektologa u Bosni i Hercegovini i Udruženjem Partnerstvo za zdravlje ovaj dan obilježit će uz slogan "Znanje štiti" različitim aktivnostima u Mostaru.

Cilj je podizanje razine znanja i informiranosti o infekciji HIV-om, prevenciji i dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima u Federaciji BiH, čime se ne samo podiže razina svijesti nego se jača i kultura odgovornosti prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih te smanjuju strah, nerazumijevanje, stigma i diskriminacija osoba koje žive s HIV-om.

Rozalija Nedić, dr. med, specijalista epidemiolog iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo FBiH pojašnjava šta je HIV, a što AIDS, kako se HIV prenosi, ko je pod rizikom od HIV infekcije te govori o prevenciji i centrima za dragovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i hepatitise B i C u Federaciji BiH.

- HIV je kratica od engleskog izraza, koja znači virus humane imunodeficijencije. Ovaj virus napada imunološki sistem, slabeći prirodnu sposobnost tijela da se obrani od infekcija i bolesti. Ako se HIV ne otkrije i ne liječi na vrijeme, virus godinama polako slabi imunološki sistem, sve dok ne dovede do razvoja sindroma stečenog nedostatka imuniteta poznatijeg kao AIDS ili SIDA, kada tijelo više nije u stanju da se bori protiv težih infekcija i tumora. HIV se može prenijeti putem krvi, sjemene tekućine, vaginalnog sekreta, preejakulata i majčinog mlijeka. Prijenos virusa se najčešće događa pri nezaštićenom spolnom odnosu, dijeljenju igala ili između majke i djeteta ako se ne provodi terapija majke. HIV se ne prenosi svakodnevnim kontaktom. Ne možete se zaraziti rukovanjem, zagrljajem, kašljanjem, korištenjem zajedničkog posuđa, kupaonice, bazena ili ugrizima komaraca - naglasila je dr. Nedić.

Rizik od infekcije HIV-om veći je kod osoba koje imaju nezaštićene spolne odnose s više partnera ili osobama nepoznatog statusa, kod onih koji koriste droge injektiranjem i dijele igle. Rizik postoji i kod zdravstvenih radnika ako se ne koriste zaštitne mjere u radu sa pacijentima. 

- HIV nije vezan ni za nacionalnost, ni za spol, ni za seksualno opredjeljenje, već za ponašanja koja nose rizik. Zato je važno da o HIV-u govorimo bez osuđivanja i bez diskriminacije - rekla je dr. Nedić ističući da se infekcija HIV-om može spriječiti.

- Zaštita počinje znanjem i odgovornim ponašanjem prema sebi i drugima te testiranjem - ističe dr. Nedić.

U Federaciji Bosne i Hercegovine djeluju centri za dobrovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i hepatitise B i C.

- Uz to, testiranje je jednostavno i brzo, podsjeća dr. Nedić.

Danas, zahvaljujući savremenim lijekovima, osobe koje žive s HIV-om mogu živjeti dug i zdrav život, raditi, zasnivati porodice i biti potpuno uključene u društvo.

O liječenju HIV infekcije u Federaciji BiH, govori Denis Žepić, dr. med, specijalista infektolog iz Klinike za zarazne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla pri kojem djeluje i savjetovalište za dobrovoljno, povjerljivo i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV. Dr. Žepić kaže da velika većina njihovih klijenata bude negativna, ali dese se i pozitivni slučajevi.

- Ako kod pacijenta preliminarno dobijemo pozitivan test, od njega onda uzimamo uzorak venske krvi koji se šalje na potvrdno testiranje u Zavod za mikrobiologiju tj. Kliniku za transfuziologiju gdje dobijamo testove na antitijela HIV virusa. Ako tu dobijemo pozitivan test, pacijent je definitivno pozitivan i ima indikacije za daljnju obradu, testiranje i liječenje. Prvo, pored običnih biohemijskih nalaza, radimo RTG pluća. Zatim pristupamo mikrobiološkim nalazima i PCR-om određujemo broj kopija virusa u mililitru krvi. Ako imamo indikacija, radimo i druge mikrobiološke nalaze, prvenstveno za tuberkulozu i druge uzročnike koji mogu dovesti do oboljenja kod imunokompromitiranih osoba. Jedan od bitnijih nalaza je nalaz protočne citometrije. U protočnoj citometriji određujemo količinu i broj CD 4 i CD 8 limfocita te ostalih vrsta leukocita te njihov odnos. To je vrlo bitno jer su to leukociti koji nose glavninu našeg imuniteta tj. naše zaštite protiv svih okolnih uzročnika. Sam virus HIV-a ne dovodi do bolesti. On se veže za CD4 limfocite koje uništava i oni padaju. Njihovim padom dolazi do lošeg imuniteta i organizam je podložan i na pladnju za razvoj bilo kojih drugih infekcija koje se moraju liječiti objašnjava on.

Dalje navodi da se pacijentu odredi kombinacija lijekova koje će uzimati i onda se, na osnovu rezultata tih nalaza "dogovorimo da li da se vidimo ponovo za mjesec dana, tri".

- Zavisno od svih nalaza, ako se u njima nađe nešto patološko, ukoliko u nalazima krvi bude naznaka za neku dodatnu infekciju ili bude dodatno oštećenje jetre ili bubrega, moramo pristupiti korekciji terapije i dadavati ili antibiotike ili antimikotike ili antiparazitalne lijekove. Ako vidimo da je pacijent u poodmakloj fazi bolesti, donosimo odluku o tretmanu u bolnici - kaže dr. Žepić.

Dr. Žepić navodi da se ljekari, neovisno o kontrolama, s pacijentima čuju i privatno, telefonom, da vide u kakvom su stanju, ima li potrebe da se radi još nešto dodatno, da li su se pojavili novi simptomi ili nuspojave od terapije. Pacijenti su, kaže, dosta zadovoljni.

- Mi se trudimo da pacijenti sve to lakše podnesu. Kao treneri smo prošli edukacije i za psihološki pristup pacijentima da se slože s terapijom kako bismo imali što bolje rezultate liječenja - zaključio je dr. Žepić.

U okviru obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a 1. decembra svi građani su pozvani na dobrovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i C u Trgovačko-poslovnom centru Mepas Mall u Mostaru od 10 do 17 sati i u Kliniku za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar od 17 do 19 sati.