Sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje kojim je odbio prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje pritvora Dragoljubu Kunarcu iz razloga što Sud nalazi da pritvor kao krajnja mjera za osiguranje prisustva optuženog u ovoj fazi postupka nije neophodan, saopćeno je iz Suda. 

Istovremeno, s obzirom na to da je Tužilaštvo u svom prijedlogu, kao alternativu, predložilo izricanje mjera zabrane optuženom, Sud u cilju osiguranja prisustva optuženog, izrekao najstrožije mjere zabrane i to: 

- zabranu napuštanja boravišta (tzv. kućni pritvor), koji optuženi ne smije napuštati bez prethodnog odobrenja Suda uz obavezu nadležnog organa da vrši provjeru poštivanja ove mjere, tako što će jednom dnevno nasumično kontrolisati da li optuženi boravi na adresi;

- zabranu putovanja na način da se naređuje privremeno oduzimanje važećih i zabranjuje izdavanje novih putnih isprava na ime optuženog Dragoljuba Kunarca, kao i korištenje lične karte za prelazak državne granice;

- zabranu sastajanja i svakog oblika nesposrednog i posrednog kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva Bosne i Hercegovine predloženim optužnicom, kao i drugim potencijalnim svjedocima i njemu poznatim saizvršiocima, uključujući i približavanje na udaljenosti ispod 100 metara.

Optuženi je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ako prekrši obaveze iz izrečenih mjera zabrane.

Mjere zabrane po ovom rješenju mogu trajati dok za njima postoji potreba ili do drugačije odluke Suda.

Optuženi Dragoljub Kunarac se tereti da je počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti.

U Bosnu i Hercegovinu je izručen iz Njemačke, nakon izdržane kazne od 28 godina zatvora po presudi Haškog tribunala, kojem se predao posredstvom tadašnjih vojnika SFOR-a 1998. godine.

Haški tribunal ga je 2002. proglasio krivim za više silovanja, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.

U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. je Haški tribunal prvi put utvrdio da silovanje predstavlja zločin protiv čovječnosti.

Prije sedam godina Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega za zločin protiv čovječnosti na području Foče tokom 1992.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS) zvane "Žaga", sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima "Žagine" jedinice, 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići - Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine.

Ovu optužnicu Sud BiH je i potvrdio.