Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine odbilo je žalbu Milorada Dodika na odluku Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS-a. 

Time Dodik od ovog trenutka više nije predsjednik RS-a. Potrebno je da sada CIK raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS-a. 

Kako je saopćeno, rješenje o odbijanju Dodikove žalbe je otpremljeno.

Na stranici Suda BiH objavljeno je kompletno rješenje i obrazloženje zbog čega je Dodikova žalba odbijena. 

- Prema stanju u spisu proizlazi da je CIK BiH dana 1. augusta 2025. zaprimio informaciju Suda Bosne i Hercegovine sa prilogom prvostepene presude Suda BiH od 26.02.2025. godine, kao i drugostepenu presudu Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine od 12.06.2025. godine, kojom je potvrđena prvostepena presuda protiv Dodik Milorada, a kojom je imenovani pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, zbog počinjenog krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Cijeneći pravilnost i zakonitost pobijane odluke Centralne izborne komisije BiH, u okviru žalbenih navoda i cjelokupnog stanja spisa, Apelaciono vijeće je utvrdilo da je pobijana odluka pravilna i zakonita iz sljedećih razloga: 

Naime, iz stanja spisa proizilazi da je CIK BiH postupajući po dostavljenoj pravosnažnoj presudi, u skladu sa svojim ovlaštenjima, donio odluku o prestanku mandata žalitelju pravilnom primjenom odredbe člana 1.10. stav (1) tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Navedenom odredbom je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.

Isto tako, pravilno su primijenjene i tačke 5. i 6. istog stava člana 1.10 Izbornog zakona kojima je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, odnosno danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa. 

Ovlaštenje Centralne izborne komisije BiH da donese odluku o prestanku mandata izabranom članu organa vlasti propisano je stavom 2. člana 1.10 citiranog zakona i utvrđen rok koji ne može biti duži od 15 dana od dana kada su nastupili razlozi za prestanak mandata, odnosno od saznanja o razlozima za prestanak mandata - dio je obrazloženja.

Navedeno je da su neosnovani i navodi žalitelja kojima se ukazuje na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta. 

- Naime, pravosnažnost i izvršnost sudskih odluka su dva potpuno različita pravna instituta i oni ne moraju nastupati istovremeno. Nastupanje pravosnažnosti podrazumijeva nemogućnost pobijanja sudske odluke redovnim pravnim lijekovima, dakle uslov da prvostepena presuda postane pravosnažna je da se više ne može pobijati žalbom, a to je kada drugostepeni sud odbije kao neosnovanu blagovremeno podnesenu žalbu i potvrdi presudu suda prvog stepena. Dakle, pravosnažnost drugostepene presude nastupa ex nunc, što znači da stiče svojstvo pravosnažnosti danom donošenja. Za razliku od pravosnažnosti, uslov izvršnosti pravosnažne presude je da je uredno dostavljena strankama. 

Konačno, odredbom člana 115. Krivičnog zakona BiH propisano je da pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude koja je u konkretnom slučaju utvrđena danom donošenja drugostepene presude tj. 12.06.2025. godine, što proizilazi iz klauzule  pravosnažnosti koja je stavljena na prvostepenu presudu. 

Iz navedenog proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH pravilno utvrdila datum prestanak mandata, jer je članom 1.10 stav 1. tačka 4. Izbornog zakona BiH jasno propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran  danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci ili duže - piše.

Navode se da ovo vijeće nije posebno cijenilo žalbeni razlog koji se odnosi na povredu članova 80. stav 4, 87. i dr. Ustava Republike Srpske, jer Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije nadležna za ocjenu ustavnosti zakona, i ista u svom radu primjenjuje isključivo odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao lex specialis.

Neosnovano se žalbom ukazuje da je član CiK BiH Vanja Bjelica-Prutina bila dužna da se izuzme iz odlučivanja u konkretnom slučaju, iz razloga što je bila u sukobu interesa zbog vođenja parničnog postupka u sporu za žaliteljem. 

- Naime, odredbom člana 35. tačka 6. Zakona o upravnom postupku BiH propisano je da će se službeno lice izuzeti od rada u predmetu ako je sa strankom u privrednom ili drugom poslovnom odnosu, što ovdje nije slučaj. Osim toga, ukoliko je žalitelj smatrao da vođenje parničnog postupka predstavlja razlog za izuzeće u smislu navedene odredbe, isti je imao mogućnost da na to ukaže CIK-u BiH i traži izuzeće navedenog člana komisije, što je propustio učiniti. 

Konačno, sve i da jeste učinjena povreda postupka na način na koji to ukazuje žalitelj, ovo vijeće posebno ukazuje da takva povreda postupka, sve i da je postojala, po svom karakteru nije mogla predstavljati povredu koja je bila od uticaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke. Naime, odredbom člana 2.18 stav (2) Izbornog zakona BiH propisano je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluke dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova. Iz odgovora na žalbu porizilazi da je pobijana odluka donesena jednoglasno, a da su u donošenju odluke učestvovali svih sedam članova Centralne izborne komisije, iz čega proizilazi da izuzimanje navedenog člana Komisije ne bi uticalo na drugačiju odluku Centralne izborne komisije BiH - navedeno je.

Kompletno rješenje možete pročitati ovdje.