Bosna i Hercegovina suočava se sa ozbiljnim demografskim padom.

U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što odgovara broju stanovnika jednog grada poput Trebinja, piše BHRT.

Istovremeno, škole ostaju bez učenika, broj prvačića se smanjuje, a troškovi života mladima sve više otežavaju odluku o braku i roditeljstvu.

Posljedice su već vidljive u obrazovnom sistemu.

U Bosni i Hercegovini je gotovo 7.800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno.

U pojedinim sredinama škole rade s veoma malim brojem učenika, a nastava se organizira i u kombiniranim odjeljenjima.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba.

Samo u februaru ove godine u svih deset kantona u Federaciji BiH zabilježen je negativan prirodni priraštaj, rođeno je 1.168 beba, a umrle su 1.633 osobe.

Troškovi života jedan su od razloga zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo.

Mladi otac Neven govori o visokim cijenama stanova i troškovima odrastanja djeteta, zbog čega odluka o još jednom djetetu više nije samo pitanje želje nego i mogućnosti da porodica zadrži prihvatljiv kvalitet života.

Volio bi imati još djece, ali ekonomska realnost nameće pitanje koliko je to moguće.

Sociologinja Smiljana Vovna upozorava da mladi žele sigurnost, poštovanje i vrednovanje svog znanja, dok takav ambijent, prema njenoj ocjeni, u BiH izostaje.

Problem dodatno produbljuje činjenica da zemlja još nema jasnu populacijsku politiku.

Nadležnosti su podijeljene između entiteta i kantona, dok stručnjaci upozoravaju da se demografska politika ne može svesti samo na jednokratne novčane pomoći.

Zaustavljanje odlaska mladih i stvaranje uvjeta za zapošljavanje, sigurniji život i formiranje porodice zato se nameću kao ključni izazovi.