Povodom svečane sjednice Općinskog vijeća Kiseljak, održane prije dva dana, kao i obilježavanja Dana općine Kiseljak, oglasio se predsjedavajući Općinskog vijeća Elvedin Mušanović ističući da je na ovoj sjednici intonirana himna Hrvatske, ali i da je ovo nije izolovan slučaj.

Naglasio je da se kroz sve institucionalne kanale, od Statuta, preko Dana općine, intoniranja himne Hrvatske, do politike zapošljavanja i bratimljenja, gradi sistemska slika političkog i simboličkog isključivanja Bošnjaka. 

- Već dugi niz godina, vijećnici iz SDA, uključujući i mene kao predsjedavajućeg, ne prisustvuju svečanim sjednicama Općinskog vijeća. Ova praksa nije nova, ni moji prethodnici iz reda SDA nisu prisustvovali takvim sjednicama. Razlog je jasan: Dan općine Kiseljak je određen na 20. juli, dan kada se obilježava Ilindan, vjerski praznik.

Taj datum nije neutralan i ne odražava multietnički karakter naše općine. Usvojen je bez konsenzusa, preglasavanjem Bošnjaka, uz podršku vijećnika iz reda Srba (član SDP-a), čime je osigurana dvotrećinska većina za izmjenu Statuta - naveo je Mušanović.

Dodao je kako je na ovogodišnjoj svečanoj sjednici, dodatno, intonirana i himna Republike Hrvatske, što smatraju potpuno neprimjerenim u okviru službenog događaja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini.

- Svečanost koja bi trebala simbolizirati jedinstvo i pripadnost lokalnoj zajednici pretvorena je u politički i simbolički izraz jednostranosti. Prisustvo pojedinih Bošnjaka i (pripadnika) ostalih iz stranaka kao što su SDP i Naša stranka, koje su u političkoj koaliciji s HDZ-om na federalnom i lokalnom nivou, ne predstavlja autentičan bošnjački politički stav. Njihovo prisustvo i šutnja pred jasno izraženim isključivanjem su, nažalost, izraz političke lojalnosti, a ne stvarnog zastupanja interesa Bošnjaka u Kiseljaku - naveo je Mušanović.

Ističe da posebnu zabrinutost izaziva i politika bratimljenja općine Kiseljak.

- Gradovi s kojima su uspostavljeni partnerski odnosi su isključivo hrvatske ili većinski hrvatske sredine: Zaprešić, Kaštela, Grude i Koljnof (Mađarska). Nijedna općina ili grad s bošnjačkom većinom nije na toj listi. Čak i međunarodni partner, Koljnof, odabran je zbog hrvatskog nacionalnog identiteta. Jasno je da se općina Kiseljak institucionalno vodi kao isključivo hrvatski prostor, čime se zanemaruje stvarna etnička struktura i ustavna ravnopravnost naroda - kaže Mušanović.

Ističe i da ovakvo djelovanje nije izolovan slučaj.

- Kroz sve institucionalne kanale, od Statuta, preko Dana općine, intoniranja himne Republike Hrvatske, do politike zapošljavanja i bratimljenja, gradi se sistemska slika političkog i simboličkog isključivanja Bošnjaka. To više nije pitanje protokola, već pitanje vrijednosti.

Dodatno, struktura zaposlenih u općinskoj administraciji i ustanovama čiji je osnivač Općina Kiseljak odražava duboku neravnotežu. Bošnjaci su gotovo potpuno odsutni iz upravljačkih struktura, često svedeni na simboličnu prisutnost u pomoćnim službama. Ovakvo stanje potvrđuje da je riječ o planskoj politici koja ima jasne nacionalne konture - upozorava Mušanović.

Dodao je da szbog svega poručuju jasno da je Kiseljak i bošnjačka općina.

- Nećemo pristati na institucionalno i simboličko brisanje. Pozivamo sve političke aktere da se hitno otvori dijalog o redefinisanju Dana općine, politici zapošljavanja, simbolima koji se koriste u javnim događajima i partnerstvima koja odražavaju stvarni karakter naše zajednice.

Napominjem i da načelnik Općine, zajedno s općinskim službama, više od dvije godine odbija opremiti kancelariju predsjedavajućeg Općinskog vijeća, iako je to više puta traženo. Ovakav odnos prema instituciji predsjedavajućeg Vijeća nije samo administrativno pitanje, nego jasno pokazuje stepen institucionalnog nepoštovanja prema legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda - zaključio je Mušanović.