Stanje sa zalihama krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine je teško.

Prema riječima prim. dr Aide Đozo, specijaliste transfuzijske medicine i direktorice Zavoda, cijela prethodna, ali i prvih pet mjeseci ove godine su teški zbog izuzetno povećanih zahtjeva za krvnim pripravcima koji se kreću i do čak 15 posto.

Broj pacijenata jeste se povećao, ali on nije glavni razlog koliko su to komplicirani slučajevi, pojašnjava Đozo.

- Zavod je uradio analizu koja je pokazala da se više krvnih pripravaka izdaje po jednom pacijentu. Vjerovatno je u vezi s osnovnom bolešću, mijenja se i zdravstvena slika, operativni zahvati se kompliciraju i puno više se rade operacije na otvorenom srcu. Osim toga, veći je broj pacijenata na klinikama za hematologiju i onkologiju, jer stalno slušamo kako je povećana incidenca malignih oboljenja. Pacijenti su izloženi savremenijim protokolima liječenja, ali im zato duže traje podrška krvnim preparatima dok se njihova koštana srž ne vrati. Hoću da kažem da moderna medicina troši znatno više krvi - naglašava Đozo.

Kaže kako je dobra stvar u svemu što se dvije trećine slučajeva (liječenje i operacije pacijenata), tokom kojih se troši krv, mogu planirati, dok je jednu trećinu nemoguće isplanirati. 

- To su incidentne situacije, kao što su razne vrste nesreća, ali i komplikacije nakon operativnih zahvata - dodaje Đozo.

Broj darivalaca u FBiH u prošloj godini povećan je za devet posto i u Zavodu kažu kako je to impresivan podatak. Međutim, ono od čega također zavise dovoljne količine krvi je i broj zdravih stanovnika, darivalaca i to je, naglašava Đozo, nešto što zabrinjava s obzirom na negativne trendove.

- BiH je najlošija država kada je u pitanju prirodni priraštaj. Natalitet je strašno opao, omladina odlazi iz zemlje, pa se postavlja pitanje - ko će biti darivalac krvi? Ostaju stariji koji to ne mogu biti. Zbog svega toga teško je uspostaviti balans između potreba i dostupnih resursa. Mi smo do sada uspijevali ispuniti sve zahtjeve u smislu da nema odgađanja značajnijih operativnih zahvata, a šta nam nosi budućnost, niko pouzdano ne zna - napominje Đozo.

Kaže kako je bilo situacija da su se, zbog nedostatka krvi, neke operativne procedure morale odgoditi.

- Imali smo enormne zahtjeve, a tražile su se krvne grupe A pozitivna i nula pozitivna. Imali su obimna krvarenja, što zbog bolesti, što zbog različitih nesretnih situacija. Bilo je situacija da nam samo jedan pacijent isprazni frižider. Bojim se da će takvih primjera biti sve više - ističe Đozo.

Inkluzivni pristup, da se što više ide među mlade i da ih se od malih nogu uči darivanju krvi, cilj je i nadležnih u Zavodu za transfuzijsku medicinu.

- Želimo pronaći što više partnera koji će nam pomoći u organiziranju akcija darivanja krvi. Imamo ih i sada i broj nije mali, i u javnom i u privatnom sektoru. Moram pohvaliti pozitivan trend da nam se ljudi sami javljaju kako bi prigodnim poklonima (bedževi, bonovi, ulaznice) pomogli promoviranje darivanja krvi. Radimo i sa maturantima, jer nam je cilj regrutirati nove darivatelje, a ne da imamo nekoga ko je krv dao 100 puta. Svi subjekti u društvu su odgovorni da imamo dovoljno krvi jer je to nacionalno blago - kaže Đozo.