Mjesec dana prije održavanja raspisanih prijevremenih izbora za predsjednika RS-a u javnosti su sve prisutnija nagađanja da bi izbori mogli biti odgođeni ili otkazani, a sve oči su uprte u Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji treba da se izjasni po apelaciji pravnog tima Milorada Dodika kojom se traži privremena mjera zabrane izvršenja presude, po kojoj je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Igor Crnadak iz Partije demokratskog progresa (PDP) upravo je povodom glasina o odgađanju ili otkazivanju izbora i pometnji koju su te informacije donijele u javni prostor, bio u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

- Najkraći zaključak je da će izbori biti održani 23. novembra i nema nikakvih prepreka, problema ili pritisaka koji to mogu da promijene. Jedino Ustavni sud BiH, obaranjem presude, može da spriječi prijevremene izbore - rekao je Crnadak.

On je ipak ubijeđen da će izbori biti održani.

Politička analitičarka Tanja Topić za Fenu upozorava da je nastao pravni i institucionalni haos koji pokazuje kako politika pravi nasilje nad pravosuđem.

- Politički dogovori daleko od očiju javnosti utječu i na pravosudne odluke. Sve to unosi nesigurnost među građane, jer nema pravne sigurnosti da će se zakoni i Ustav poštovati - ocijenila je Topić.

Kaže da institucije koje bi trebalo da reaguju, ignorišu stanje.

- Dakle, imamo jednu pravnu nesigurnost plus političku nesigurnost koja traje godinama. Dio političara uz podršku moćnika iz vana mogu utjecati na promjene odluka i presuda - ističe Topić.

Podsjećanja radi, skupštinska većina je protekle subote na posebnoj sjednici NSRS, po hitnom postupku stavila van snage sljedeće zakone: Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Izborni zakon RS-a, Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS-a i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a.

Usvojen je i zaključak o stavljanju van snage zaključaka u vezi sa informacijom o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma od 25. decembra 2024.

Opozicija je ove poteze vlasti nazvala veleizdajom RS-a.

Na sjednici je izabrana v.d. predsjednica RS-a Ana Trišić-Babić, dok je SNSD za predsjednika na prijevremenim izborima kandidovao Sinišu Karana.

U međuvremenu je nekoliko pojedinaca iz kabineta Milorada Dodika skinuto sa crne liste američkih sankcija, a sam Dodik je izjavio da je moguće da prijevremeni izbori neće biti održani.

Centralna izborna komisija BiH ukinula je mandat Miloradu Dodiku nakon pravosnažne presuda Suda BiH kojom mu se zabranjuje obavljanje javne funkcije u narednih šest godina, te je raspisala prijevremene izbore za predsjednika RS-a.

Nakon što su iscrpili sve pravne lijekove, advokati Milorada Dodika su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH u vezi pravosnažne presude Suda BiH. Zatražili su i privremenu mjeru kojom bi se zabranilo izvršenje presude Dodiku do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH se još nije izjasnio. SNSD i SDS su prijavili svoje kandidate za prijevremene izbore.