Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u julu ove godine donijelo
naredbu o nesprovođenju istrage po prijavi veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića, jer su
američke institucije odbile dostaviti podatke o profilu s društvene mreže zbog
načela slobode govora zagarantovanim ustavom Sjedinjenih Američkih Država
(SAD).
Krivičnu prijavu zbog objave videa osuđenog ratnog zločinca Ratka
Mladića na društvenoj mreži uz opis "heroj" objavljenog povodom neustavnog dana
Republike Srpske Tužilaštvo BiH je odbacilo uz obrazloženje da ne postoje osnovi
sumnje da je prijavljeno lice učinilo krivično djelo, jer nisu dobili podatke
putem zamolnice međunarodne pravne pomoći o profilu i sadržaju koji je u
međuvremenu uklonjen.
v2-intext-01
- Ministarstvo pravde SAD-a je zauzelo takav stav, to znači
da se kod njih sve može govoriti, ako oni misle da je demokratija anarhija, a
očigledno to misle. Evropske zemlje to nikad ne bi dozvolile - kazala je
penzionisana sutkinja Azra Miletić za
Detektor.
v2-out-of-page
Ovakva međunarodna praksa onemogućava procesuiranje
krivičnih djela u matičnim državama, smatra Miletić.
- Oni to vrednuju na osnovu svog pozitivnog prava. Tako je
uvijek kad je međunarodno krivično-pravna pomoć u pitanju, zemlja od koje se
pomoć traži se ravna po svom zakonodavstvu, ono što je kod njih zabranjeno,
onda pruži pomoć, a za ono što se kod njih ne smatra zabranom neće pružiti
pomoć - kazala je Miletić.
Ona dodaje da bi takva praksa na koju se bh. pravosuđe mora
osloniti mogla dovesti do problema u procesuiranju objava na društvenim
mrežama.
- To će biti borba, nemaju sve zemlje isto pravno uređenje.
Evropske zemlje se drže konvencije o slobodi govora koja ima ograničenje u
slobodi govora, može se zakonom ograničiti ako zadire u prava drugih ljudi. To
može tako samo Amerika ili neki režimi, meni su to sve režimi - kazala je ona
izražavajući nezadovoljstvo tom odlukom.
Poziva na mržnju i netrpeljivost
Prema anonimiziranoj prijavi, ova objava vrijeđa
dostojanstvo drugog naroda i poziva na mržnju i netrpeljivost.
U obrazloženju negativne tužilačke odluke navodi se da je
Državna agencija za istragu i zaštitu (SIPA) bila onemogućena istražiti podatke
o objavi i profilu po naredbi Tužilaštva BiH, jer je objava već bila uklonjena
zbog čega su tražili dostavu podatka putem zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć
nadležnim institucijama Sjedinjenih Američkih Država.
Zamolnicom su tražene IP adrese sa vremenima pristupa,
e-mail adrese korištene za kreiranje korisničkog računa, brojevi telefona za
administriranje računa, kao i druge podatke koji mogu poslužiti u
identifikaciji korisnika navedenog računa. Iz Ministarstva pravde SAD-a naveli
su da objava predstavlja slobodu govora zaštićenu Prvim amandmanom SAD-a.
- Ustav SAD-a ograničava radnje državnih organa SAD-a za koje
se može smatrati da ugrožavaju ove slobode izražavanja - naveli su u odgovoru
na zahtjev.
Načelo slobode izražavanja u Americi je preširoko tumačeno,
smatra Miletić, objašnjavajući da ukoliko se BiH osloni na njihove mehanizme
dostavljanja dokaza neće moći istrajati na predmetima.
- Ne mogu da shvatim tu odluku Ministarstva pravde SAD-a. Ali
ako je to tako na nama je da se samo prilagodimo i tražimo izlaz u druge načine
dokazivanja - kazala je Miletić.
Ona je kazala da je u svojoj praksi dokaze o profilima sa
društvenih mreža tražila direktno od Mete, posredstvom Federalne uprave
policije (FUP).
Detekor
je ranije u istraživanju novih odluka o neprovođenju istraga za
negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca te izazivanje mržnje utvrdio da
je Tužilaštvo BiH slobodu izražavanja uglavnom tumačilo jako široko i bez
propitivanja ograničenja u odnosu na govor mržnje.
Miletić kaže da bh. pravosuđe nema dovoljno prakse u
procesuiranju širenja mržnje i da se zbog toga sloboda govora često
zloupotrebljava.
- Nismo se mi bavili puno, ja sam imala jedan predmet kad sam
se vratila, prije toga vidim niko se nije zarovio da radi, a tužioci naravno ne
rade ništa već godinama na tome. Ali mržnja je uzela maha da je to
nepopravljivo - kazala je Miletić.