Prema podacima Ljekarske komore, u protekloj godini Federaciju Bosne i Hercegovine napustilo je između 30 i 40 specijalista te 25 ljekara medicine.

Prema riječima dr. Rifata Rijada Zaida, predsjednika, radi se o nepotpunim podacima jer dva kantona – Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački – nisu članice Ljekarske komore FBiH.

- Radi se o broju od 65 ljekara, s tim da ni ta brojka u potpunosti nije precizna, jer Federalna komora dobija podatke na osnovu ispisnice iz kantonalnih komora, ali postoje doktori medicine koji se ne upisuju u komoru, nego odmah nakon završenog Medicinskog fakulteta napuštaju BiH i odlaze da rade vani – pojašnjava Zaid.

Navodi kako mu nisu jasni razlozi zbog kojih ljekarske komore Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog još uvijek nisu članice krovne komore.

- Nadam se da će u ovoj godini vodstva te dvije komore shvatiti zakonitost rada i mogućnost zajedničkog unapređenja zdravstvenog sistema u Federaciji. Ja sam već obavio razgovore sa kolegama i nadam se da ćemo i to uskoro završiti na način da postaju naše članice – dodaje Zaid.

Kaže kako je sve izraženiji trend prelaska specijalista i doktora medicine iz javnog u privatni sektor. Razlog su kaže, veće plaće i bolji uvjeti rada.

- To jeste veliki problem, jer postoji bojazan da neki od najistaknutijih i najboljih ljekara u javnim zdravstvenim ustanovama napuste i pređu u privatni sektor, što bi promijenilo uvjete zdravstvenog sistema za osiguranike. To je prva stvar, a druga je da zaista postoje takvi uvjeti u privatnim bolnicama, klinikama, ordinacijama koje naš javni zdravstveni sektor trenutno ne može pratiti. Ali ono što može jeste da se nastavi sa poboljšanjem uvjeta rada ljekara, ali i svih radnika u zdravstvu u javnom sektoru. To je naravno stvar kolektivnih ugovora sindikata u zdravstvu koje oni kreiraju i sa druge strane razumijevanja vlada pojedinih kantona – naglašava Zaid.

Napominje da u nekim dijelovima Federacije BiH primanja ljekara nisu ni blizu nivou kakav bi trebao biti. S druge strane, kako kaže, privatni sektor ne čeka, odmah nudi uvjete koji su za bosanskohercegovačke standarde više nego dobri.

- Naravno, ne mislim da je sve u materijalnom statusu, u ovom slučaju ljekara ili zdravstvenih radnika. Mislim da su i uvjeti rada, koji ima lice i naličje, itekako važni. Postoji i onaj dio zdravstvenog sistema koji je prije svega usmjeren na pacijente i kao takav je kreiran, i drugi dio koji je usmjeren za zdravstvene profesionalce, u ovom slučaju ljekare. Takav sistem mora štititi i jedne i druge. Javne zdravstvene ustanove moraju biti dobar kreator uvjeta koji su zadovoljavajući za sve. Mislim da privatni zdravstveni sistem, barem u skorije vrijeme, neće ponuditi uvjete koje to može javni zdravstveni sektor samo ga moramo očuvati i poboljšati - kaže Zaid.

Ističe kako se razlike u plaćama ljekara u javnom i privatnom sektoru kreću od 200 do 500 posto.

- Imamo dijelove Federacije u kojima su unutar javnog zdravstvenog sistema, uprkos ogromnoj i energičnoj borbi sindikata, razlike u osnovnim plaćama i do 40 posto. Zamislite kolika je to sila koja ljekare iz manjih sredina tjera ka većim zdravstvenim centrima. Ljekarska komora FBiH i Ljekarska komore Srednjobonaskog kantona dobila je molbu Sindikata doktora medicine i stomatologije da se na neki način uključimo u pokušaj poboljšanja statusa ljekara u Srednjoj Bosni. Imamo centrifugalne sile, Zenicu, Sarajevo i Tuzlu, koje najbolji i najproduktivniji kadar iz SBK privlače jer su u tim centrima osnovna primanja ljekara veća za 40 posto nego u tom kantonu. Pokušavamo da pomognemo da se dođe do dogovora između Sindikata i Vlade SBK kako bi se sačuvali ljekari u toj sredini – kazao je Zaid.