Građani Sarajeva i dalje se bune protiv Metadonskog centra, odnosno bivših ovisnika koji se liječe metadonskom terapijom.

Metadonski centar prvo je bio smješten u naselju Gorica, da bi ljetos "preselio" na novu lokaciju, u naselje Višnjik, u Bolničkoj ulici.

No stanovnici ove općine su se pobunuli. Nekoliko puta su organizovali proteste. Kako su naveli, razlog za proteste je bila zabrinutost za djecu, jer su se bojali da im se nešto ne desi.

Bunio se tada i sam načelnik Općine Centar Srđan Mandić jer nije želio bivše ovisnike u "svojoj" općini. Kako je tada rekao, primao je brojne pozive "zabrinutih građana".

 Treba imati u vidu da su ti ljudi normalni i ravnopravni članovi društva, koji u Centar dolaze samo po terapiju, a u međuvremenu rade, imaju posao, porodicu.

Međutim, ni načelnik ni stanovnici Višnjika nisu imali sluha za ljude kojima je potrebna pomoć, pa su nastavili s protestima.

Na kraju je Metadonski centar dobio treću adresu, u Nahorevskoj ulici, odnosno u Zavodu za bolesti ovisnosti KS, gdje se liječe aktivni ovisnici - od psihoaktivnih supstanci, alkoholizma, ovisnosti o raznim tabletama do kockanja.

Kako su nadležni saopćili na održanoj press - konferenciji, Metadonski centar je premješten isključivo zbog odluke nadležne inspekcije jer Centar u Bolničkoj nije ispunjavao sve uvjete.

No ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović i direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti KS tada su javnosti iznijeli šokantne detalje.

Naime, građani Višnjika su sami podmetali šprice, kako bi izgledalo da je to uradio neko od bivših ovisnika. Postavljali su lažne slike nekih pijanih ljudi i prestavljali ih kao štićenike Metadonskog centra.

O svemu je obaviještena policija, te utvrdila ko je osoba koja je podmetala slike i šprice. Građani nisu imali sluha za ljude kojima je porebna pomoć. Svoje nezadovoljstvo i razočarenje javno je iznio ministar Hasanović, rekavši da je Sarajevo poslalo lošu sliku.

Također je rekao da postoje metadonski centri i u drugim gradovima, pa ti ljudi nisu nikada imala problema. Načelniku je poručio da "nije nadležan".

Ono što je u najmanju ruku bizarno jeste to što građani i dalje protestuju. Prošli petak njih stotinjak se okupilo na trolejbuskoj okretaljci u naselju Jezero, odakle su "prošetali" do Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo u Nahorevskoj ulici, gdje je prebačen Metadonski centar.

Da stvar bude bizarnija, Zavod se na toj lokaciji nalazi 30 godina, pa se nikada niko nije žalio niti protestvovao. Zašto sada?

O tome da li imaju nekih problema na novoj lokaciji, razgovarali sa direktoricom Zavoda za bolesti ovisnosti KS Rasemom Okić.

- Mi nemamo nikakvih problema. Pacijenti dolaze po zakazanoj odgovarajućoj shemi, po svoju terapiju. Oni ničim nisu drugačiji od ostalih i ne treba ih tretirati bilo kako drugačije, nego kao ravnopravne građane.

Sve drugo, bilo kakvo stigmatiziranje i negativno obilježavanje ovih pacijenata je i protivzakonito. Ja moram istaći da su pacijenti ovdje zadovoljni. Nismo imali nikakvih problema niti nekih izgreda s građanima. Osim toga, i policijska stanica je nekih 500 metara od nas, vrlo često imamo i policijske ophodnje u kvartu. Tako da mislim da smo na sigurnom. Najbitnije je da su pacijenti zadovoljni. 

Što se tiče konkretno metadonskih korisnika, to su uglavnom ljudi koji imaju više od 50 godina. Oni su radno aktivni, angažirani, čak i u mnogim javnim preduzećima, privatnim firmama i slično. To su porodični ljudi, imaju djecu, od mnogih su djeca i punoljetna – kaže Okić.

Na našu opasku zašto se građani sada žale, kada je Zavod tu "oduvijek", i zašto im tek sada smetaju pacijenti, naša sagovornica kaže da su se poveli lančanom reakcijom građana drugih dijelova grada, odnosno dijelova općine Centar.

- Vjerujte, po pravilima, u velikim gradovima, uvijek se ti centri za bolesti ovisnosti, odnosno supsituciju, nalaze u bližoj gradskoj jezgri. Ovo je još i udaljeno. Mnogo bolje rješenje je negdje, kako mi kažemo, uz prugu, gdje je velika frekvencija javnog saobraćaja, gdje ima više sredstava koja cirkulišu i prevoze ih, kako bi im bilo lakše. No bitno je da su pacijenti zadovoljni - kaže Okić.

S obzirom na to da je spomenutoj press konferenciji ministar zdravstva KS Enis Hasanović rekao da sa metadonski centri u drugim gradovima u samoj gradskoj jezgri, te da uposlenici niti štićenici nemaju nikakvih problema, tu informaciju smo provjerili.

Metadonski centar u Zenici nalazi se u Zavodu za bolesti ovisnosti ZDK. Smješten je u gradu, u blizini stadiona Bilino polje. Osim centralne ambulante u Zenici, postoji još osam ambulanti u Domovima zdravlja u Zeničko-dobojskom kantonu.

- Mi zaista nikada nismo imali problema s građanima. Kao ustanova smo pokušali uspostaviti kontakte sa mještanima, da budemo u nekom partnerskom odnosu, da jedni drugima pomažemo. Imamo razumijevanje za ljude kojima treba podrška i pomoć lokalne zajednice. Mi već 20 godina radimo edukacije kroz program prevencije sa lokalnim stanovništvom, i sa odraslim ljudima i sa učenicima.

Objašnjavamo da tim ljudima treba pomoć. Radimo na prevenciji, ali i na destigmatizaciji. Tako da je i to doprinijelo da postoji razumijevanje. Što se tiče metadonskih korisnika, to su uglavnom ljudi od 25 do 30 godina. Većina njih radi, dolaze po svoju terapiju i funkcionišu sasvim normalno. Moram napomenuti da oni imaju psihoterapiju i socioterapiju, radno-okupacionu terapiju, te radimo i razgovaramo s njihovim porodicama. Pokušavamo da pomognemo koliko god možemo - kaže za Faktor pomoćnik direktora Zavoda za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Telalović.

U Mostaru se Metadonski centar nalazi u Centru za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti u gradskom naselju Centar 3, i to u stambenoj zgradi.

- Mi nemamo nikakvih poteškoća sa stanarima i nastojimo imati jednu profesionalnu i korektnu zajednicu. Uvijek naglašavamo i stanarima i javnosti da se radi o ljudima koji imaju zdravstveni problem, jer je bolest ovisnosti zapravo bolest. Pa zamislite da ljudi koji su bolesni ne dobiju terapiju. Narkomanija može ući u svaku kući, nikad ne recite to se meni i mojoj porodici ne može desiti.

Mi pružamo usluge liječenja, kako bismo na taj način pomogli i pojedincima i njihovim porodicama, ali i našoj zajednici u cjelini. Većina njih je funkcionalna u društvu, rade, imaju porodice. To je uspjeh. Ljude u bolesti ne treba odbaciti, nego im pomoći - kaže za Faktor direktor  Centra za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti Mostar dr. Siniša Skočibušić.

Međutim, čini se da će se protesti zbog Metadonskog centra u Sarajevu nastaviti. 

Na ranijim protestima su poručili da je decentralizacija krajnje rješenje po uzoru na svjetske i evropske smjernice i dobre prakse, a napomenuli su kako centri tako postaju pristupačniji korisnicima, smanjuju stigmatizaciju i povećava se sigurnost naselja i građana.

Na trećoj vanrednoj sjednici Općinskog vijeća Centar koja je održana krajem septembra usvojen je zaključak kojim se traži decentralizovani model rada Metadonskog centra.

Kako su poručili učesnici protesta, oni se ne mire sa izmještanjem i protestuju jer niko od nadležnih institucija, poput Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, nije primio predstavnike građana i jer su se oglušili na zaključke Općinskog vijeća.

Građani su najavili da će idući protesti biti ispred Vlade Kantona Sarajevo.