Prema informacijama, uputili bi ga predstavnici Evropske unije.

Čolo je rekla da će vidjeti da li postoji saglasnost u Interresornoj radnoj grupi da ovaj paket bude upućen u parlamentarnu proceduru.

- Ako ne bude takve saglasnosti, vidjet ćemo ko želi od zastupnika da potpiše i da tako bude upućen u proceduru. Ono što mogu reći jeste da će SDA podržati taj paket integriteta izbora – dodala je Čolo.

VEZANI TEKST - Šta su stranke dogovorile, a gdje se razišle u izbornoj reformi; SNSD tražio ukidanje glasanja putem pošte

Pojasnila je da je riječ o preciziranju određenih pitanja koja se odnose na finansiranje izbora, imenovanje biračkih odbora, preciznije definiranje govora mržnje, finansiranje izborne kampanje, pitanje izbornih jedinica i broja mandata, odnosno sve ono što su preporuke OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Jedna od promjena se odnosi na uvođenje mirovanja mandata, što znači da kada neko dobije mandat u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, da mu mandat u Parlamentu miruje dok obavlja izvršnu funkciju. Kod finansiranja izbora definirano je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može, u situaciji kada nema usvojen budžet institucija BiH, posebnom odlukom odrediti da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dobije sredstva za izbore.

Da li će u parlamentarnu proceduru biti upućene još neke izmjene Izbornog zakona BiH, one političke o kojima su predstavnici HDZ-a BiH, SDA, SBB-a, HDZ-a 1990, NiP-a i NES-a vodili pregovore bez konačnog dogovora, još nije poznato.

Određena najava postoji. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kazao je u utorak da su na pregovorima usaglasili način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, te način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iz Federacije BiH, gdje se razgovaralo o izboru po modelu elektora. Međutim, o tome nije postignut konačan dogovor.

VEZANI TEKST - Čović govorio šta dalje nakon neuspjelih pregovora, Izetbegovića optužio da blokira sve u FBiH

- Još postoji mogućnost da neko pokrene procedure na tragu dogovorenog da bar taj dio odradimo kroz izmjene Izbornog zakona. Za to postoji prostor, za to nam treba natpolovična većina – rekao je u utorak Čović najavivši da će o tome razgovarati s predstavnicima bošnjačkog i srpskog naroda kako bi vidjeli da li su u stanju nešto od dogovorenog izvući i staviti u proceduru. Nije precizirao s kim će razgovarati.

Čolo je prokomentirala da svaki zastupnik može predložiti amandmane na Ustav BiH i izmjene Izbornog zakona BiH, ali da nije dogovoren model izbora članova Predsjedništva BiH.

Dženan Đonlagić, predsjednik Kluba zastupnika DF-a u Parlamentu BiH, istakao je da im je prihvatljiv izborni paket vezan za unapređenje integriteta izbora, uvođenje informacionih tehnologija, eliminaciju lažnog prijavljivanja stranaka i nezavisnih kandidata, malverzacije oko glasanja u odsustvu i sve ono što će podići nivo transparentnosti.

- Cilj je izvršiti dekriminalizaciju izbornog procesa. Ovaj dio sada treba ponuditi zastupnicima i klubovima zastupnika koji će ovo podržati i da se pusti u parlamentarnu proceduru. Ovo će biti svojevrsni test za političke stranke koje žele ili ne žele dekriminalizirati izborni proces – dodao je Đonlagić.

Stava je da, ako ovo pitanje bude išlo preko Interesorne radne grupe, čiji je i on član, to neće dati rezultat, jer će se ići na odugovlačenje i konačno da ne bude usvojeno.

S druge strane, kaže Đonlagić, neprihvatljivi su modeli koji su bili predloženi i za koje su saznali preko medija, a tiču se Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta FBiH.

- To su prijedlozi koji dijele i cijepaju zemlju po ekskluzivno etničkim kriterijima. To ne smije i neće proći sve dok postoji i jedna zastupnička ruka građanskim stranaka u državnom parlamentu – kazao je Đonlagić.

Istakao je da imamo važeći Izborni zakon po kojemu su održani i izbori 2018. gdje su svi učestvovali, i da će zato izbori u oktobru biti održani.