Zajedničko istraživanje Detektora s moldavskim medijem CU SENS otkriva identitete učesnika i do sada nepoznate detalje o ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini - kako su plaćani, gdje su kampovi održani i razgovor sa vozačem koji je prevozio učesnike između Srbije i BiH, ali i prisustvovao treninzima za izazivanje nereda.

Maxim Rosca bio je sa suprugom kada su se sreli s njenim poslovnim saradnikom koji je rekao da će za nekoliko nedjelja biti regrutacija za kampove u Evropi.

- Zar ne želiš da ideš? Da naučiš da se braniš? - rekao mu je do tada nepoznati biznismen Anatolii Prizenko, prisjeća se Rosca.

Razgovor je odveo ovog zainteresovanog Moldavca na putovanje po Balkanu i učešće u paravojnim kampovima s ruskim instruktorima.

Novinari Detektora su u saradnji s moldavskim istraživačkim medijem CU SENS istraživali detalje o ruskim trening lokacijama u Bosni i Hercegovini i Srbiji, kao i o osobama koje se dovode u vezu s njima. U jedinom intervjuu koji je rađen u dva navrata za ovo istraživanje, 41-godišnjak Rosca, koji je prisustvovao nekim od treninga i vozio grupu Moldavaca kojima se sudi u prijestolnici te zemlje, otkriva do sada nepoznate detalje unutar kampova. Detektor otkriva da je predmet o kampovima otvoren i u BiH.

Vlasti u Moldaviji imenovale su više od deset ljudi kao dio grupe, a među njima su i Rusi koji se dovode u vezu sa zloglasnom paravojnom jedinicom Wagner, koju kontroliše Kremlj.

Rosca je, nakon poziva da se priključi kampovima, putovao avionom ili autom kroz Srbiju i BiH. Prema detaljima koje je tužilac iznio na jednom od ročišta za određivanje mjera optuženima, regrutovani državljani te zemlje su najmanje dva puta boravili na lokacijama za trening u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prvi boravak desio se između 1. i 16. augusta 2024. godine, a drugi između 22. augusta i 11. oktobra 2024. godine, naveo je tužilac na ročištu u aprilu 2025.

Dok su se ljudi koji su putovali mijenjali, Rosca je prisustvovao oba puta, iako se, prema njegovim riječima, drugi put nije zadržavao u BiH.

Prvi put, nakon što je preko Turske stigao u Banju Luku, Rosca se okupao, jeo i nastavio put do kampa u šumi. Na saslušanju pred Sudom, Rosca je kazao da je s još tri nepoznate osobe i dva neimenovana državljana Bugarske bio smješten u hostel u okolini Banje Luke u koju su došli autobusom i gdje su im se pridružila peterica neimenovanih državljana Rusije.

Na pitanje koliko je šatora i ljudi bilo u kampu u šumi, Rosca je odgovorio da je u njemu bilo oko 12 "učenika", od čega devet Moldavaca, dok su ostali bili Rusi.

Na pitanje čega se sjeća u okolini, a po čemu bi kamp mogao da se detaljnije locira, Rosca je odgovorio: "Drveće i drveće".

Učesnicima su uzeti telefoni i pasoši, koje su privremeno dobili nazad samo kada su im bili dozvoljeni jedan ili dva odlaska do grada. Tokom jednog od ročišta pred sudom u Moldaviji, kao okvirna lokacija treninga u Bosni i Hercegovini navode se Glamočani, selo smješteno sjeverno od Banje Luke, nadomak bivšeg vojnog aerodroma Zalužani.

Drugi put Rosca je iz Moldavije, kako je kazao novinarima, s još dvoje Moldavaca doputovao u Srbiju autom, odakle su se autobusom prebacili u BiH, u isti kamp kao i prvi put.

Rosca ih je ostavio u kampu i vratio se nakon sedmicu, kada im je rečeno da će se, zajedno s putnicima koje je ostavio i s još jednim učesnikom iz Moldavije i opremom, morati prebaciti u Srbiju. Rosca je novinarima potvrdio da je lokacija kampa bila Radenka, selo u Srbiji blizu granice s Rumunijom.

Radenku su, prema riječima Rosca, morali da napuste u oktobru. Rosca se požalio da je u šatorima već bilo hladno, a preko Telegrama su dobili i upozorenje od člana grupe da će biti uhapšeni.

Rosca je rekao da mu je bilo čudno što im je rečeno da će sa sobom morati da ponesu i dronove.

- To je nekako čudno. Traženi ste, a trebalo bi da ponesete i dron sa sobom - rekao je on.

Na pitanje da li se sjeća imena instruktora, Rosca je odgovorio: "Alexander, Georgy, Vladimir" i dodao još jedno ime "Mircho".

Poduke su podrazumijevale upravljanje dronovima i učešće u borbama, a Rosca dodaje da su ih obučavali "stvarima poput sporta i psihologije". Upitan kako im je pojašnjen razlog za takve obuke, Rosca kaže da u početku instruktori nisu pružali objašnjenja.

- Onda su rekli da "vas treniramo da biste"… kako da ovo kažem? "Da ne biste imali rat, morali ste da završite te i te zadatke" - kaže on.

Za deset dana u kampu, prema Roscinim riječima, učesnicima je rečeno da će biti plaćeni između 300 i 500 dolara. On je naveo da je bio isplaćen u kriptovaluti.

U kasno ljeto 2024. godine moldavski Tužilački ured za borbu protiv organizovanog kriminala i specijalne slučajeve (PCCOCS) dobio je od Obavještajne-sigurnosne službe (SIS) informaciju da nekoliko građana Moldavije putuje u inostranstvo i pohađa paravojne kampove za obuku. Cilj je da se znanje koristi tokom izbora za predsjednika države, s fokusom na izborni proces.

Već 11. septembra moldavski tužilac pokreće krivični postupak, a sredinom oktobra glavna vijest u Bosni i Hercegovini je identifikacija više od 100 osoba u Moldaviji. Pored toga, četvero je uhapšeno i ima veze s treninzima upravo u BiH i Srbiji.

Detektor sada može potvrditi da je ukupan broj uhapšenih osoba koje su imale veze sa BiH i Srbijom zapravo osam, a sudski proces se vodi protiv najmanje četvero.

Rosca je 11. oktobra 2024. godine zaustavljen na granici Moldavije i Rumunije zbog sumnje da je bio u kampu u BiH. S njim su u autu tada bili moldavski državljani Vladimir Harcevnicov, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Iulia Ivanova.

U vozilu su, prema navodima tužioca, pronađeni rastavljeni dronovi, VR naočale, baterije i prijenosne radiostanice. Također, pronađene su instrukcije za pripremu eksploziva i lako zapaljivih supstanci.

Nakon inicijalnih izvještavanja bh. i moldavskih medija, uključujući i negiranje postojanja trening kampova u BiH tadašnjeg ministra sigurnosti Nenada Nešića, objave u medijima o toj temi su opale. U međuvremenu, osobe koje su na tlu BiH i Srbije obučavane za stvaranje nereda u Moldaviji su se u proljeće 2025. prvi put pojavile na sudu u prijestolnici te zemlje.

Suđenje grupi se vodi pred Okružnim sudom u Kišinjevu. Većina njih su pred sudijom šutjeli ili negirali učešće u kampovima, a putovanja u BiH i Srbiju objašnjavali turističkim razlozima.

Gotco, u svojim 30-im iz separatističkog moldavskog regiona Transnistrija koja ima i rusko državljanstvo, optužena je i da je pripremala krivično djelo vandalizma. Tokom ročišta novinarima CU SENS-a je poslala pismo na nekoliko strana na kojem je tvrdila da je slučaj protiv nje politički motivisan i zasnovan na pretpostavkama.

Detektor nije uspio kontaktirati Gotco.

Optuženi Hercevnicov, 37-godišnjak ranije osuđen za ubistvo, na pitanja novinara pred sudnicom u Kišnjevu odlučio je šutjeti, uključujući i tišinu nakon pitanja o tome šta je naučio tokom boravka u BiH.

Treća optužena, Ludmila Costenco, 53-godišnjakinja rođena u Ruskoj Federaciji, većinu života provela je u Moldaviji. Za razliku od Hercevnicova, Gotco je krajem juna 2025. puštena iz pritvora uz mjere zabrane, a Costenco je zbog zdravstvenih razloga premještena u kućni pritvor, nakon čega su joj doznačene mjere zabrane.

- Nema dokaza da sam učestvovala u nemirima ili organizovala proteste. (…) Išla sam na odmor s maloljetnim sinom. Nemam veze s onim što se spominje u vijestima - rekla je Costenco za novinare prije ulaska u sudnicu. U razgovoru Costenco s novinarima, optužena je potvrdila da su fotografije koje novinari imaju autentične i da se jedna odnosi na vodopad Kravice u BiH, te srbijansku obalu Dunava, na granici s Rumunijom. Rekla je da je u BiH i Srbiji bila "na odmoru", te da je u Banjoj Luci bila nekoliko dana. Jedna od fotografija prikazuje manastir nedaleko od srbijanskog sela Radenka.

U zabačenom selu Radenka, u februaru 2025. ekipa Detektora je pronašla spaljene komade papira, ostatke plastične cerade i garež na zemlji na lokaciji, gdje su u kasno ljeto 2024. godine bili postavljeni šatori vidljivi na videozapisu moldavske policije i na fotografiji Bezbednosno-informativne agencije Srbije iz oktobra 2024. godine.

Prema navodima medijima bliskih vlasti u Srbiji, tom prilikom su pronađeni dronovi, VR naočale, Star Link oprema i zapaljive tečnosti.

Detektor je analizom dostupnih videa i fotografija moldavske policije geolocirao lokaciju i potvrdio da se radi o livadi udaljenoj desetak minuta od naseljenog dijela sela Radenka.

Četiri mjeseca nakon hapšenja grupe koja se vraćala s obuke, prema saznanjima CU SENS-a, policija u Moldaviji je uhapsila u Kišinjevu Anatoliija Prizenca kao osumnjičenog da je Maxima Rosca regrutovao za kampove i da je organizovao treninge u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prema navodima iz policije, Prizenco je organizovao paintball turnire i tokom njih identifikovao osobe koje su kasnije poslane na trening na Balkan. On je u međuvremenu postao jedan od optuženih.

Prizencov advokat je odbio razgovarati s novinarima CU SENS-a.Tužilac Vitalie Chisca za Prizenca je rekao da je imao važnu ulogu u organizovanju treninga u BiH i Srbiji, te da je identifikovao i regrutovao nove članove unutar grupa, koji su potom putovali van Moldavije. Prizenco je od ranije poznat kao organizator akcije oslikavanja Davidove zvijezde u Parizu u zamjenu za finansijsku naknadu, iza čega su stajale ruske vlasti.

On je pod sankcijama EU od decembra 2024. zbog svoje uloge u toj akciji. S njim je, prema napisima medija koji su prenijeli policijske informacije, u akciji učestvovao i Bugarin Mircho Angelov, koga je Rosca u razgovoru s novinarima identifikovao kao osobu koja mu je donosila hranu u kampu.

Za razliku od Angelova, Prizenco je priznao učešće u incidentu u Francuskoj. Angelov je jedina osoba sa spiska moldavske službe koja je iz Bugarske. U Bugarskoj bio vođa neonacističke grupe navijača, a i sam nosi neonacističke tetovaže. Detektor nije mogao kontaktirati Angelova za komentar.

Angelov se s još 12 imena našao na spisku moldavske tajne službe objavljenom u oktobru 2024., a koji sadrži imena ljudi koji se dovode u vezu s treninzima u BiH i Srbiji. Na njemu je i Potepkin Mikhail koji se navodi kao koordinator obuka. Meta je evropskih, američkih i britanskih sankcija zbog povezanosti sa zloglasnom ruskom vojnom formacijom Wagner, koja učestvuje u ratu u Ukrajini i kompanijama koje su prijetile miru u Sudanu.

Novinari Detektora su kontaktirali Potepkina na njegovom VKontakte profilu. Na pitanje da li je on osoba koja se povezuje s optužbama za kampove u BiH i Srbiji, te s međunarodnim sankcijama, odgovorio je potvrdno. Nakon nekoliko dana je prestao odgovarati na zahtjeve za razgovor.

Konstantin Goloskokov je osoba s moldavskog spiska koja se dovodi u vezu s obukama u BiH i Srbiji. On je za Financial Times 2009. godine potvrdio da je učestvovao u cyber napadu koji je 2007. godine bio usmjeren na Estoniju. Njegovi kontakti nisu javno dostupni.

Dok su Potepkin i Goloskokov u saopćenju moldavske obavještajne službe označeni kao koordinatori, ostali su označeni kao instruktori. Detalji o njihovoj ulozi nisu objašnjeni. Među njima je Andrei Beker, koji je ušao u Bosnu i Hercegovinu 23. augusta 2024. godine i istog dana osnovao IT firmu "AE 777", koja je još uvijek aktivna. Detektor je napravio uvid u sudske dokumente ove kompanije, ali oni ne otkrivaju stvarne namjere Bekera.

Na spisku je i Aleksandr Volkhonski, kojeg istraživački Centar Dossier dovodi u vezu sa Wagnerovim firmama u Centralnoafričkoj Republici i ubistvima ruskih novinara koji su istraživali njihove aktivnosti 2018. godine.

Slično kao u Moldaviji, proruski zvaničnici u Bosni i Hercegovini opravdavaju invaziju na Ukrajinu, protive se sankcijama Moskvi, članstvu u NATO-u, te se djelimično ili u potpunosti protive članstvu u Evropskoj uniji. Na posljednjem referendumu u Moldaviji, 49 posto građana nije glasalo za opciju da se u ustav zemlje ugradi težnja ka priključenju Evropskoj uniji.

Za proruske aktivnosti se često koriste građani iz ugroženih slojeva društva, rekao je za Detektor analitičar i novinar Mihai Isac.

- Ti ljudi su dobro plaćeni, praktično na mjesečnoj bazi - tvrdi Isac. On je dodao da je pojedine grupe lako manipulisati zbog efikasne ruske propagande koja za sve vrlo uspješno krivi NATO, pa je tako i sentiment za velikosrpsku politiku na Balkanu lako uočljiv.

Također, Isac se pozvao na svoje neimenovane izvore i rekao da su državljani Moldavije i ranijih godina odlazili na treninge na Balkan.

Upitan da prokomentariše slučaj treninga u BiH i Srbiji, proruski potpredsjednik Parlamenta Republike Moldavije Vlad Batrincea, negirao je njihovo postojanje. Isto kao što su to radili visokopozicionirani dužnosnici iz Republike Srpske, poput bivšeg državnog ministra sigurnosti Nenada Nešića.

- Ljudi na vlasti nikada nisu predstavili neki dokaz, audio-vizuelni ili dokumentovani, kako bismo rekli: "Aha, imamo situaciju". To je sve povezano s političkim porukama, nema jasno vidljivog materijala. Na sreću, u Republici Moldaviji nismo vidjeli nikakve pokušaje destabilizacije - rekao je Batrincea.

S tim se nije složio njegov kolega zastupnik i predsjednik Parlamentarnog komiteta za sigurnost Lilian Carp, koji je za Detektor rekao da postoje jaki dokazi u slučaju centara za trening u BiH i Srbiji.

- Naše vlasti znaju tačno gdje su se treninzi odvijali, u kojim kampovima i kako su ljudi stigli na te lokacije. Kako su instruktori iz grupe "Wagner" stigli, o čemu su pričali i kakav tip treninga je održan - rekao je Carp.

On je Detektoru kazao da je značajan udio dokaza prikupljen zahvaljujući infiltraciji moldavskih agenata u grupe osoba koje su podučavane uglavnom u Ruskoj Federaciji, ali i na Balkanu.

- Upravo zato smo dokumentovali apsolutno sve što su radili. (…) U Bosni su trenirali na dronovima i učili kako organizovati masovne nemire, te kako isprovocirati policiju kako bi izazvali nasilnu reakciju - objasnio je Carp za Detektor.

Tužioci i sigurnosni stručnjaci u Moldaviji te poznavatelji političkih prilika u tom dijelu Evrope ubijeđeni su - operaciju je vodio Ilan Shor, proruski bjegunac koji trenutno živi u Rusiji.

Jedna od uhapšenih, Costenco, ranije je povezivana upravo s partijom "Sor", koju je Ustavni sud Moldavije proglasio nezakonitom 2022. godine. Učestvovala je u više antivladinih protesta.

Vlasti u Bosni i Hercegovini ranije nisu sarađivale s moldavskim tužilaštvom u slučaju trening centara.

- Do sada nismo imali nikakav kontakt ni direktno ni putem drugih sredstava koja slijede. Postavili smo sebi cilj da u određenoj fazi krivične istrage dobijemo što više informacija, kako bismo mogli zatražiti što više informacija od organa za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini - rekao je Vitalie Chişcă, moldavski tužilac koji vodi slučaj.

Ruska Ambasada u BiH je u svom komentaru na Facebooku u julu 2025. ocjenila da su izjave političara u BiH o kampovima "sramotne" i poručila da je, kako su napisali, za krivljenje Moskve za sve kriva zapadna propaganda.

Detektor sada može potvrditi da su u međuvremenu državni tužioci formirali predmet u BiH.