Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je današnjoj sjednici razmatralo Nacrt zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH.

Ovaj nacrt zakona predstavlja jednu od dvije prioritetne legislative predviđene Moneyval preporukama.

Moneyval, mehanizam Vijeća Evrope, provodi evaluaciju nacionalnih sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Odluka o tome hoće li Bosna i Hercegovina biti stavljena na sivu listu FATF-a očekuje se na plenarnoj sjednici FATF-a u junu 2026. godine.

Pred ministrima su se našli i prijedlog odluke o prestanku važenja odluke o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, zatim izvještaj o statusu, pravnom osnovu, finansiranju i sigurnosnim aspektima privremenog prihvatnog centra Blažuj, kao i informacija o potrebi uravnoteženog pristupa radnim migracijama i sigurnosnim aspektima migracione politike u BiH. Predlagač ovih tačaka je Ministarstvo sigurnosti BiH.

Nakon sjednice medijima se obratila  predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto koja je istakla da je bitno da se razmatrao nacrt zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH.

- Jako je bitno da smo se usaglasili. Ovaj zakon o sprečavanju terorizma je jako bitan, time smo i spriječili stavljanje BiH na crnu listu i još goreg položaja. Nacrt zakona je jako važan dokument, treba više intervencija s ciljem poboljšanja, i dobro je da je danas usvojen.

Uputili smo zakon da se raspravlja po hitnom postupku u parlamentarnoj proceduri - navela je Krišto. 

Iako su probijeni svi rokovi, Krišto nije mogla potvrditi da će zakon biti usvojen do juna ove godine. 

- Upozoravamo ministarstva koja su nadležna, Ministarstvo pravde je na potezu, mi se nadamo da će biti do juna usvojen - reka je Krišto. 

Također je rekla da o mnogim prijedlozima nisu raspravljali "jer su bili u smanjenom sastavu".

Zbog bolesti nisu došli ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, te ministar minansija i trezora Srđan Amidžić.

Medijima se obratio i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Prema njegovim riječima, treba smanjiti akcize na željezo za 20 posto. 

- Još jednom smo pokazali da je ovo Vijeće ministara nevažno, da je beskorisno, ne rješavamo ulogu prijevoznika, ničega, šta dalje očekivati - rekao je Košarac. 

- Ako stane Željazara RS-a, Željeznice Federacije... Treba zaštiti uvoz čelika na 200 dana, kako ne bi stala Željezara RS -a, Željenice Federacije i rudarstvo. Niko neće da čuje radnike. Treba zabraniti uvoz čelika dok se ne donese rješenje. Poslali smo lošu poruku, oni koji su bili protiv. Za šta mi služimo - pitao je Košarac. 

Što se tiče nestanka i poskupljenja goriva Košarac je kazao da je previše ishitrenih odluka" i da "treba osigurati dovoljne količine da ne dođe do energetske krize."

Na pitanje novinara da li podržava da radnici BHRT-a dobiju plaću, Košarac je kazao:

- Ako sredsta podrazumijevaju oduzimanje sredstava RS- u, neću dati saglasnost za plaće BHRT-u. Kakvi su? Kakva su im je uređivačka politka. Meni je žao radnika, koji imaju takvu uređivačku politiku i nikad neću dati saglasnost. 

Krišto je, osvrćući se na izjavu Košarca kazala da "što se tiče akciza za čelik, Ustav jasno definiše carine".

- Konkretna odluka je takva da se čelik može uvoziti. To reguliše Vanjskotrgovinska komora. Donošenjem tih odluka o smanjenju akciza mi kršimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.  Automatizmom sada kada se želi akciza od 20 posto ide poskupljenje svega, od stanova pa nadalje. 

Neko iznosi stvari da je bitna zaštita domaće proizvodnje, ali postoje određena pravila kako se odluke donose. Veliki je udar na ekonomiju, i ta odluka je neprihvatljiva - zaključila je Krišto.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković se hvalio brojem bh, građana koje je "vratio" iz Dubajia.

 - Mi to radimo svaki dan i imamo dobre vijesti. Veliki broj naših državljana vratili smo u našu zemlju preko naših susjeda. Imamo još 200-tinjak ljudi, koje ćemo vratiti. Što se tiče rezidenata, oni odbijaju da polete. Imamo dolje još destak našh ljudi. Akcija ide odlično. Neće biti potrebe za charter letovima. Svi sarađujemo - kazao je Konaković.