Dok se federalne vlasti javno hvale podrškom privredi i obrtnicima, zvanični revizorski izvještaj za 2025. godinu otkriva potpuno rasulo, sistemski nemar i direktno kršenje zakona u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.

Ovo ministarstvo u 2025. godini raspodijelilo je najmanje 77,3 miliona KM subvencija privatnim poslodavcima, ali bez sprovedene analize koja bi pokazala da li su ta sredstva uopće ispunila osnovni cilj – očuvanje radnih mjesta.

Revizija je utvrdila da, iako je kroz program Vlade FBiH za 2025. godinu planiran paket pomoći vrijedan otprilike 100 miliona KM, institucije nisu provele evaluaciju učinka niti su utvrdile koliko je radnih mjesta zaista sačuvano zahvaljujući javnom novcu.

Drugim riječima – novac je isplaćen, ali rezultati nisu mjerljivi.

Jedan od najozbiljnijih nalaza odnosi se na oblast finansijske evidencije i upravljanja imovinom. Revizija je utvrdila da nije izvršeno usklađivanje knjigovodstvenog i stvarnog stanja imovine, jer popisne liste nisu sačinjene na način koji omogućava poređenje stvarnog i knjigovodstvenog stanja.

Posebno je izdvojeno da nije sačinjen prijedlog za otpis potraživanja u iznosu od 666.676 KM, koja su starija od šest mjeseci. Revizori upozoravaju da ovakav propust nije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH, kao ni sa važećim računovodstvenim politikama za budžetske korisnike.

Revizija dodatno problematizira i način na koji se prate efekti javnih poticaja. Ministarstvu je preporučeno da izvrši analizu efekata finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i samostalnim djelatnostima, kao i da utvrdi stvarne rezultate utroška budžetskih sredstava u skladu sa federalnim smjernicama.

U praksi, to znači da nije dovoljno samo dodijeliti sredstva – već i dokazati njihove učinke na zapošljavanje, razvoj poduzetništva i održivost malih biznisa, što prema reviziji u ovom slučaju nije sistemski osigurano.

Revizori su ukazali i na potrebu jačanja unutrašnjih kontrolnih mehanizama. Među preporukama se izdvaja uspostavljanje funkcionalne jedinice interne revizije, što predstavlja ključni alat za nadzor nad trošenjem javnih sredstava.

Također je naglašena potreba usklađivanja pravilnika o popisu i javnim nabavkama sa važećim zakonodavstvom, što ukazuje na to da postojeći interni akti nisu u potpunosti usklađeni s propisima.

Ministarstvo, koje je zaduženo za poticanje razvoja poduzetništva, inovacija i jačanja male privrede u Federaciji BiH, suočava se s izazovom uspostave funkcionalnog sistema podrške. Iako formalno ispunjava osnovnu budžetsku i izvještajnu obavezu, revizijski nalazi pokazuju da ključni segmenti – od registara do evaluacije efekata – još nisu zaokruženi u operativan sistem.

Na čelu ministarstva je ministar Vojin Mijatović, a revizija obuhvata finansijsko poslovanje i usklađenost za 2025. godinu.

Program je osmišljen kao refundacija dijela doprinosa poslodavcima koji zadrže radnike s nižim plaćama, uz procijenjeni obuhvat od desetaka hiljada zaposlenih. Međutim, revizorski nalaz upozorava da se sistem u praksi svodi na administrativnu isplatu sredstava, bez kontrolnog mehanizma koji bi dokazao stvarni efekat na tržište rada.

Podaci pokazuju da se novac isplaćuje u kontinuitetu: samo za pojedine mjesečne odluke u 2025. godini izdvajano je između 3,9 i 8,4 miliona KM po tranši, uz desetke hiljada korisnika po jednom ciklusu isplate.

U jednom od ranijih mjesečnih paketa pomoći, više od 12.000 poslodavaca i obrtnika dobilo je ukupno otprilike 8,4 miliona KM, dok su slični iznosi isplaćivani i u narednim mjesecima, bez javno dostupnih analiza učinka.

Istovremeno, u širem fiskalnom kontekstu, Federacija BiH se suočava s rastućim budžetskim pritiscima.

Prema revizorskim izvještajima, 2024. godina završena je s otprilike 180 miliona KM deficita, dok je istovremeno realizirano više od 500 miliona KM zaduženja kroz emisije obveznica, što dodatno pojačava pitanje održivosti ovakvih programa subvencija.

Kritičari ovakvog modela upozoravaju da se radi o sistemu u kojem se "novac distribuira široko, ali bez jasnog odgovora šta je konkretno postignuto", dok revizija u suštini potvrđuje da nedostaje ključni element – mjerenje efekata javne potrošnje.

U praksi, ostaje otvoreno pitanje: da li je više od 77 miliona KM javnog novca zaista sačuvalo radna mjesta – ili je samo privremeno ublažilo statistiku bez dugoročnog efekta.

Ministarstvo je na nacrt izvještaja dostavilo komentar uz dodatnu dokumentaciju, pri čemu je dio nalaza i preporuka revizije prihvaćen, a dio djelimično ili u potpunosti osporen.

Prihvaćene su primjedbe koje se odnose na izradu izvještaja o integritetu, definisanje rokova rada komisija za praćenje utroška sredstava te aktivnosti Razvojne banke FBiH u vezi sa naplatom kreditnih obaveza, uz obrazloženje da su odgovarajuće radnje već ranije provedene ili dokumentovane.

Djelimično je prihvaćen nalaz koji se odnosi na potraživanja starija od šest mjeseci, jer je izvršeno preknjižavanje 666.676 KM u kategoriju sumnjivih i spornih potraživanja, ali, prema reviziji, nije dostavljena dokumentacija o konkretnim aktivnostima prema Vladi FBiH za rješavanje njihovog statusa.

Također je djelimično prihvaćen i dio koji se odnosi na otpis potraživanja u iznosu od 163.432 KM, s obzirom na to da su za taj dio pokrenuti izvršni postupci.

Revizorske preporuke koje se odnose na uspostavu registara, jačanje interne revizije, usklađivanje pravilnika, analizu efekata dodjele finansijske pomoći te unapređenje sistema praćenja grantova, Ministarstvo je u suštini prihvatilo, uz navod da će ih realizovati u narednom periodu.

U dijelu koji se odnosi na analizu efekata finansijske pomoći, revizija nije prihvatila dostavljene dopune Ministarstva, uz obrazloženje da analiza nije bila potpisana niti formalno dostavljena Vladi FBiH, iako je to bila zakonska obaveza i rok je bio propisan do 30. aprila 2026. godine.