Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira se zadužiti između 300 i 350 miliona eura emisijom obveznica na Londonskoj berzi. Identičan potez povukla je 2021. godine Vlada Republike Srpske, a sav novac koji je tada uprihodovan otišao je na budžetsku potrošnju.

Vlada FBiH sapćila je da se zadužuje s "ciljem proširenja baze investitora u dugoročni dug FBiH i osiguranja sredstava za potrebe finansiranja budžeta FBiH za 2025. godinu, u drugoj polovini 2025. godine planira se prvo izdanje euroobveznica na međunarodnom finansijskom tržištu u iznosu od 300 do 350 milona eura, s rokom dospijeća od pet do deset godina".

- To zaduženje je planirano u budžetu za ovu godinu, a kako bi se reliziralo nedavno su usvojene izmjene Zakona o dugu FBiH. Mislim da prodaja obveznica neće propasti. Incijalna ponuda je poslana, a investitorima je poručeno da mogu očekivati otprilike šest posto kamate - navodi Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH.

Podsjećamo, dvije najveće globalne agencije za kreditni rejting Moody's i Standard & Poor's dodijelile su prošle godine prvi kreditni rejting Federaciji BiH, na inicijativu Federalnog ministarstva finansija. Nakon što je 14. maja 2024. Moody's dodijelio ocjenu Federaciji BiH - B3, sa stabilnim izgledima, 27. maja 2024. i agencija Standard & Poor's potvrdila je stabilne izglede Federacije BiH uz ocjenu B+/B.

- Ovo zaduženje definitivno pokazuje da postoji problem s budžetom FBiH. Bilo je planirano i u prošlogodišnjem planu Vlade FBiH, ali nije moglo biti relizirano jer to nije dozvoljavao Zakon o dugu FBiH, pa je urađeno isto što je Republika Srpska uradila 2021. godine. U RS-u se s tim novcem ništa nije promijenilo, sve je otišlo na budžetsku potrošnju - navodi Čavalić.

Podsjećamo, Vlada RS-a u aprilu 2021. godine prodala je obveznice na Londonskoj berzi u iznosu od 300 miliona eura s kamatom od 4,75 posto.

- Ni FBiH nema konkretne projekte za finansiranje iz ovog zaduženja i to je problem. BiH je relativno nisko zadužena, FBiH pogotovo, otprilike 20 posto BDP-a, ali problem je što ne postoje konkretni razvojni projekti za ulaganje novca od zaduženja - kaže Čavalić.

U tom kontekstu jasno je i zašto se nije išlo u kreditni aranžman s Međunarodnim monetarnim ondom (MMF).

- Aranžman s MMF-om bi bio dosta povoljniji, ali kao uvjet ima određene reforme i projekte. Također, pitanje je i zašto se ne koristi potencijal domaćih banaka i finansijskog tržišta, jer i tu se novac može dobiti po nižoj kamatnoj stopi - zaključio je Čavalić.