Vlada Federacije BiH utvrdila je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za realizaciju Projekta poboljšanja upravljanja cestovnom imovinom u Federaciji BiH. Ovaj prijedlog bit će upućen Parlamentu FBiH na razmatranje.

Planirano je zaduženje u iznosu do 70 miliona eura, a sredstva će biti usmjerena na modernizaciju magistralnih cesta širom Federacije.

Projekt obuhvata izgradnju novih dionica, obilaznica oko gradova, traka za spora vozila, kao i poboljšanje stanja kolovoza i ukupne sigurnosti saobraćaja. Jedan od ciljeva je i povećanje otpornosti cestovne infrastrukture na klimatske promjene.

U okviru investicionog programa predviđena je izgradnja dodatne trake na usponu Stupari–Vitalj (dionica Živinice 1 – Vitalj), zatim druga faza obilaznice Kiseljaka, kao i rehabilitacija 26 dionica magistralnih cesta ukupne dužine 416 kilometara, od čega će radovi obuhvatiti 194 kilometra.

Osim radova, Svjetska banka bi finansirala i nadzor nad projektima, uključujući kontrolu kvaliteta, te aktivnosti na jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju upravljanja cestama.

Predviđeno je i da Federalno ministarstvo finansija zaključi sporazum o implementaciji projekta s JP Ceste FBiH, kao i odgovarajuće sporazume s državnim nivoom, uz ovlaštenje federalnom ministru finansija da ih potpiše.

Istovremeno, Vlada FBiH je, na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, donijela novu odluku kojom se preciznije uređuju postupak i kriteriji za dodjelu jednokratne novčane pomoći općinama, gradovima i kantonima pogođenim prirodnim i drugim nesrećama.

Ova pomoć ima interventni karakter i namijenjena je hitnim sanacijama i otklanjanju šteta. Sredstva će se osiguravati iz Budžeta Federacije BiH, kao i iz posebnih naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

O dodjeli sredstava odlučivat će Vlada FBiH i Federalni štab civilne zaštite, na prijedlog Federalne komisije za procjenu štete.

Iz Vlade navode da je nova odluka donesena s ciljem unapređenja postojećeg sistema, koji se u praksi pokazao nedovoljno preciznim. Očekuje se da će precizniji kriteriji omogućiti bržu i efikasniju reakciju nadležnih institucija, te bolju raspodjelu pomoći u skladu sa stvarnim potrebama na terenu.