Šumska gazdinstva u Federaciji Bosne i Hercegovine iz godine u godinu bilježe milionske gubitke, nezakonita sječa šuma, nedovoljno obnavljanje, nepostojanje zakona na nivou Federacije BiH sve su to problemi koji dovode do loših rezultata.

U prošloj godini revizori su utvrdili milionske gubitke u šumama u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom kantonu i Tuzlanskom kantonu i to je tek početak, jer izvještaji i analize za druge kantone još nisu sitigli. 

 - Federacija je razvlaštena kada su u pitanju šume, autonomije nad njima imaju kantoni - kaže za Faktor Kemal Hrnjić, ministar privrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH.

Čini se da problem u vezi s usvajanjem zakona o šumama leži prvenstveno u političkim nesuglasicama između kantonalnih i federalnih vlasti.

Federacija BiH, kao složena administrativna cjelina, suočava se s konstantnim sukobom nadležnosti između različitih nivoa vlasti.

Dok kantoni žele veća ovlaštenja u upravljanju šumama, Federacija se zalaže za centralizovani pristup, što bi osiguralo jedinstven okvir za upravljanje šumskim resursima na nivou cijele entitetske teritorije.

Kantoni, poput Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog, zagovaraju decentralizaciju upravljanja, tvrdeći da bi im to omogućilo bolje upravljanje lokalnim resursima i direktno usmjeravanje prihoda iz šumarskih aktivnosti u kantonalne budžete.

S druge strane, federalne vlasti naglašavaju važnost koordiniranog i kontrolisanog upravljanja kako bi se izbjegli lokalni interesi koji često vode neadekvatnoj zaštiti šuma. 

Ministar Hrnjić za Faktor ističe da je Zakon o šumama spreman još od januara ove godine, te da se još čekaju mišljenja Ministarstva pravde FBiH i Ministarstva finansija FBiH.

 - Situacija je teška, mnogo se šume sječe, a vrlo malo se obnavlja, neće ništa ostati za generacije koje dolaze ako se ovako nastavi. Kantoni su dobili previše autonomije, a Federacija BiH je s druge strane, kada su u pitanju šume, razvlaštena - kaže Hrnjić.

Ističe da je osnovni problem što nema plana obnove šuma, a Zakon na nivou Federacije BiH riješio bi taj problem.

Ističe da će, nakon što se završe godišnji odmori, pokušati sazvati jedan sastanak da vidi šta dalje i ima li nade da se ovaj zkaonski prijedlog konačno nađe pred parlamentarcima. 

I Nusret Kovač, direktor za tehničke poslove Šumsko privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona d.o.o Zavidovići, za Faktor kaže da nepostojanje zakona na nivou Federacije BiH jeste problem, ali ne i najveći.

Tvrdi da je problem u ovom preduzeću, ali i u ostalim šumskim gazdinstvima u Federaciji BiH nesrazmjerno zapošljavanje.

- Ima zaposlenih viška, ali nema kadra koji je potreban - ističe on.

Dodaje da su imali sastanak na nivou kantonalnih preduzeća, te da su imenovali po jednog člana iz svakog preduzeća na kantonalnom nivou u radnu grupu za rad na Zakonu o šumama u Federaciji BiH.

Isitče da je niz problema, te da je izvještaj revizora za ovo šumsko gazdinstvo već tri godine isti - negativan.

- Mi pokušavamo ispuniti preporuke revizora, dio toga je završeno, a neke stvari ne ovise samo o nama. Imali smo i problem što je pala prodaja drveta, ali je pozitivno to što smo u prvih šest mjeseci ove godine imali dobitak od milion KM i nadamo se da će se to i nastaviti - ističe Kovač.