Dok se Federacija Bosne i Hercegovine i dalje zadužuje, troškovi rastu brže od prihoda. Federalno ministarstvo finansija upravo je raspisalo javni poziv za novi dugoročni kredit od 50 miliona KM, namijenjen finansiranju izgradnje autocesta i brzih cesta. I ništa u tome ne bi bilo neuobičajeno da se Vlada Federacije već nije zadužila 750 miliona KM na Londonskoj berzi – što otvara pitanje koliko je ovakav tempo zaduživanja održiv.

Prema procjenama koje dolaze od ekonomskih stručnjaka i parlamentaraca koji vode evidencije, trenutna Vlada Federacije BiH bi se do kraja godine mogla zadužiti ukupno milijardu i 300 miliona KM, čime bi, kako tvrde, Federacija prvi put mogla preteći Republiku Srpsku po visini javnog duga.

SDA-ov zastupnik Salko Zildžić za Faktor ističe da ovakav pristup pokazuje "potrošačku politiku" Vlade Trojke, čiji rashodi, kaže, već dvije godine premašuju primarne prihode, dok se unutrašnji dug ubrzano povećava.

- Jedan od podataka koji najbolje opisuju potrošačku politiku Vlade Trojke je i odnos porasta prihoda i rashoda u periodu od tri godine. Vlada premijera Novalića za posljednje dvije godine svog mandata nikad nije kalendarski trošila više nego je prikupila primarnih prihoda, dok se to ne može kazati za godine Vlade Trojke, jer su u dvije godine trošili cca 300 miliona KM više nego je bilo primarnih prihoda - kazao je Zildžić.

Objasnio je da, u isto vrijeme zaduženja prethodne vlade su se kretala između 215 i 337 miliona u dvije godine uz ostvareni akumulirani suficit u iznosu od 281 milion KM 2021. godine i 480 miliona 2022. godine, dok se vlada Trojke za dvije godine zaduživala u iznosima od 398 i 814 miliona stvarajući akumuluirani deficit za 2023. od 48 miliona i 2024. od 180 miliona.

- Loše upravljanje javnim finansijama predstavnici Trojke pokušavaju opravdati porastom otplate dugova želeći tako za povećanje unutarnjeg duga FBiH ili za pojavu kalendarskog deficita od -536 milona KM u 2023. godini i -131 milion KM u 2024. godini, okriviti navodna prethodna zaduženja premijera Novalića.

Istina je naravno potpuno drugačija i iskazani podaci u izvještajima govore suprotno. Otplate dugova za vrijeme Novalića u 2021. godini su iznosili 757 miliona, a unutrašnji dug FBIH 764 miliona, također u 2022. godini smanjena je otplata na iznos od 730 miliona KM, a unutrašnji dug FBIH smanjen na 683 miliona KM. Za prve dvije godine Vlade Trojke imamo situaciju porasta otplate dugova za cca 100 miliona godišnje, a porast unutrašnjeg duga FBiH za cca 300 miliona godišnje i to 2023. godina otplata dugova 830 miliona KM, a porast unutrašnjeg duga sa 683 milona na 924 miliona KM - ističe Zildžić u svojoj analizi.

Dodaje da se isti trend nastavlja i  u 2024. godini, te da FBiH ima porast otplate na 931 milion i porast unutarnjeg duga na milijardu i 406 miliona KM. 

- Vlada premijera Nikšića, samo za ove dvije godine uvećali su unutrašnji dug FBiH za 722.460.037 KM, tj. i više nego ga uduplali. Ako bismo budžet posmatrali bez prihoda i rashoda PIO fonda, onda bi se trebali popaliti svi alarmi i lampice, jer ovako upravljan i koncipiran budžet FBiH u skorije vrijeme će zapasti u probleme nelikvidnosti u pojedinim periodima budžetske godine jer će sve veća potreba za finansiranjem rashoda budžeta FBiH iz zaduženja otežati pravovremeni priliv novca za potrebe stvaranja rashodovnog troška - objašnjava Zildžić. 

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za Faktor kaže da je Federacija BiH još daleko od entiteta RS-a kada je u pitanju zaduženje, ali da zabrinjava trend zaduženja.

- Uvijek navodim da nije problem zadužiti se, ako građani i privrednici vide konkretne rezultate tih zaduženja, ako vide nove kilometre brze ceste ili neke druge razvojne projekte. Problem je što ova vlada, očigledno, kako se bližimo kraju godine, vjerovatno priprema teren da ima značajan rasploživi budžet za narednu godinu koja je izborna godina i vjerovatno da će koristiti ta sredstva, najviše u formi tekućih transfera - objašnjava Čavalić.

Podsjetio je da Federacija BiH, trenutno, troši 110 miliona KM samo kako bi održali zaposlenost u FBiH koja je svakako u padu i ne uspjeva se održati, a vrlo vjerovatno će ta uredba biti produžena i u narednoj godini, jer ni jedna vlada, kako je rekao, ne želi tektonski položaj na tržištu rada u izbornoj godini.

- Ovdje je glavni problem za šta se koristi zaduženje. Nije problem biti malo više zadužen, nije problem biti ni pretjerano zadužen, ako s druge strane, ekonomija raste, ako imate razvojne projekte i idete u dobrom pravcu. Problem je  ako nemate ništa od toga - kazao je Čavalić te naglasio da se Federacija BiH, nažalost, zadužuje da bi pokrila tekuće transfere.

Podsjetio je i na zaduženje Federacije BiH na Londonskoj berzi i obrazloženje Vlade da se osigura stabilnost federalnog budžeta. 

- To ne može biti obrazloženje za toliki iznos novog duga. Trebalo bi biti zaduženje kako bi se završavali autoputevi, kako bi se završila neka dionica ili neki projekat - zaključio je Čavalić, te dodao da je najveći problem što se nenamjenski zadužujemo.