Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je zaključak kojim se Prijedlog budžeta institucija BiH za 2025. godinu vraća Predsjedništvu BiH na doradu, uz obrazloženje da dokument u postojećem obliku nije moguće provesti, jer nedostaje analitička razrada pojedinih stavki, posebno onih koje se odnose na povećanje plaća zaposlenih s najnižim primanjima.

Zastupnica Mia Karamehić Abazović (NiP) pojasnila je da bi usvajanje budžeta u ovakvom obliku blokiralo primjenu zakona usvojenog u maju, kojim je predviđeno povećanje plaća vojnicima, policajcima i drugim zaposlenima u institucijama BiH koji zarađuju 700, 800 ili 900 KM.

- To je odgovornost predlagača koji nije raščlanio analitičke i sintetičke stavke. Predsjedništvo BiH je, vjerujem, imalo najbolju namjeru da amandmanima predloži povećanja i druge izmjene, ali te stavke nisu razrađene tako da budu ujednačene aktiva i pasiva, sredstva i obaveze. Ako to nije jasno naznačeno, Ministarstvo finansija ne zna kako će rasporediti novaca - kazala je ona.

Šerif Špago (SDA) naglasio je da je tehnički dio posla bio obaveza Ministarstva finansija i Vijeća ministara, a ne Predsjedništva BiH.

- Predsjedništvo nema ni strukture ni službe koje mogu raspoređivati po 70 institucija kako podijeliti 15 miliona KM za povećanje plaća. To je isključiva odgovornost Ministarstva finansija. Vladajuća većina sada pokušava da prebaci fokus sa Vijeća ministara, koje radi katastrofalno i drži zemlju u blokadi, na Predsjedništvo BiH, kako bi izbjegli kritike javnosti - poručio je Špago.

Dodao je da su opozicione stranke danas jedine branile prijedlog Predsjedništva BiH, jer je budžet sadržavao značajna sredstva za Oružane snage BiH, BHRT, otplatu dugova i druge važne institucije.

- Postojala je mogućnost da se tehnički nedostaci otklone u hitnom postupku i da se budžet usvoji. Situacija je alarmantna, jer ako budžet ne bude usvojen, zakon o ograničenju plaća funkcionera, koji je vezan za donošenje budžeta, neće se primjenjivati. To znači da će vojnici, policajci i drugi ostati bez povećanja. Predsjedništvo je već dva puta vraćalo budžet Vijeću ministara, ali ono nije postupilo - kazao je on, dodajući da vladajuća većina "ne poziva na odgovornost svoje ministre, već sve pokušava svaliti na Predsjedništvo BiH".

Milan Petković (Ujedinjena Srpska) ocijenio je da cijeli proces predstavlja "politikanstvo i igru s državom".

- Ili da predlagač povuče prijedlog budžeta, ili ga mi odbacimo ili usvojimo. Ovako kako je urađeno – to je predstava. Predsjedništvo je preglasalo srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, pa se onda pokušalo amandmanima popraviti budžet, što po Ustavu nije moguće. Ministarstvo finansija tvrdi jedno, pa drugo, sve je ovo bila igra - rekao je Petković.

On je posebno kritikovao raspored sredstava.

- Povećavamo budžet za 500 miliona KM, a izdvajamo 400 miliona za Ministarstvo odbrane, dok za razminiranje dajemo svega 650.000 KM. Prije dva dana u Doboju je poginuo 19-godišnji dječak zbog mine. Trideset godina nakon rata BiH nije razminirana, a mi dajemo stotine miliona za odbranu. Od koga se branimo? Branimo se od mina koje i dalje ubijaju mlade ljude - dodao je.

Sanja Vulić (SNSD) ponovila je stav svoje stranke da predloženi budžet nije mogao biti podržan.

- Mi nismo imali nikakvu dilemu. Budžet nije u skladu s Ustavom, nije u skladu sa zakonima, a procedura koju smo danas gledali je jedna obična lakrdija. Ovo je bruka i sramota, strašno i nikad viđeno u ovom domu. Ovo nije dignitet parlamenta, nego cirkus u kojem članovi Predsjedništva slušaju nečije instrukcije i šalju ovakve dokumente. To je neprihvatljivo za bilo koga sa zdravim razumom - istaknula je ona.

Predrag Kojović (Naša stranka) ocijenio je da je budžet, uprkos nedostacima, najveći i najbolji do sada, jer uvodi dugoočekivana izdvajanja za kulturne institucije i BHRT, te osigurava sredstva za vanjski dug i odbranu.

- Generalno, budžet je jako dobar. Međutim, dio koji se odnosi na povećanje plaća i naknada za vojnike, policajce i one sa najnižim primanjima nije analitički razrađen po institucijama. Čak i da smo ga usvojili, Ministarstvo finansija ne bi imalo alate da isplati ta povećanja. Radi se o tehničkom propustu koji treba ispraviti - naglasio je on.

Kojović je naveo da Predsjedništvo BiH vjerovatno nije imalo dovoljnu saradnju s Ministarstvom finansija.

- Ministar finansija Amidžić nije sarađivao, a njegov zamjenik Hasanović, koji je izuzetno angažovan, nema ovlasti da vodi proces. Zato vjerujem da je nesaradnja dovela do greške. Ispravka zahtijeva analitičku razradu – desetak stranica u kojima se precizno navodi koliko ljudi radi u kojoj instituciji, koliko ih ide u penziju, koje su potrebe, i onda se sredstva raspoređuju. To je posao koji se može završiti za deset dana i očekujem da će se to desiti - kazao je.

On je dodao da će vladajuća koalicija u narednom periodu pokušati doći do kompromisa i s opozicijom iz RS-a, ali da se kompromis ne može praviti na ključnim stavkama poput izdvajanja za odbranu i finansiranja kulturnih institucija.

Zastupnici su zaključili da je potrebno hitno otkloniti tehničke propuste kako bi budžet bio usvojen i kako bi zakon o povećanju plaća mogao stupiti na snagu, s obzirom na to da njegovo provođenje direktno zavisi od donošenja budžeta.