Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo dao je zdravstvene preporuke u periodima zagađenog zraka i načinima zaštite, nakon što je donesena naredba o proglašenju epizode upozorenje u Kantonu Sarajevo. 

S tim u vezi su se iz Zavoda osvrnuli posebno na zaštitu radnika na poslovima na otvorenom i na pravilnu ishranu u periodu zagađenog zraka.

- Radnici koji veći dio radnog vremena provode na otvorenom prostoru (saobraćajni policajci, radnici na održavanju čistoće, radnici na gradilištima, dostavljači hrane i drugi) predstavljaju posebno rizičnu grupu tokom epizoda povišenog zagađenja zraka. Zbog dugotrajnog boravka na otvorenom, povećane fizičke aktivnosti, ubrzanog disanja i rada u neposrednoj blizini izvora zagađenja (saobraćaj, gradilišta), ovi radnici su izloženi većim količinama zagađujućih materija u odnosu na opću populaciju.

Produžena izloženost lebdećim česticama (PM2.5 i PM10) i gasovitim zagađivačima može dovesti do akutnih i hroničnih zdravstvenih posljedica, naročito kod radnika s postojećim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima - upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Kantona Sarajevo.

Uprkos tome i donesenoj naredbi koja uključuje i zabranu izvođenje građevinskih radova na otvorenom prostoru, u Kantonu Sarajevo na više lokacija fotoreporter Faktora danas je zabilježio suprotno.  

Iz ZZJZ nadalje upozoravaju da su saobraćajni policajci radnici na otvorenom koji svakodnevno obavljaju posao na frekventnim raskrsnicama i izloženi su dugotrajnom udisanju zagađujućih materija iz saobraćaja, a uz to izduvni gasovi iz vozila sadrže i opasne poliaromatske ugljikovodike poput benzena kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila najopasnijim zagađivačem i preporučila nulti nivo kao jedinu sigurnu granicu izloženosti.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala izduvne gasove dizela kao vjerovatne kancerogene materije za ljude.

- Ova izloženost predstavlja značajan profesionalni rizik po zdravlje, naročito za disajne i kardiovaskularne organe. Studije pokazuju promjene u respiratornom sistemu koje se dovodi u vezu sa dugotrajnom izloženošću izduvnim gasovima, naročito kod radnika koji ne koriste zaštitne maske.

Mogući zdravstveni efekti izloženosti aerozagađenju mogu se ispoljiti odmah, odloženo ili kasnije u životu. Neki od tih efekata su iritacija očiju, nosa i grla, hronični kašalj i otežano disanje, pogoršanje astme i drugih respiratornih oboljenja, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, opći umor i smanjena radna sposobnost - ističu iz ZZJZKS. 

Kada je u pitanju zaštita, naglasili su da lična zaštitna oprema predstavlja dopunsku, a ne osnovnu mjeru i koristi se tek nakon što su iscrpljene druge mogućnosti.

Ono što je prioritetno je odgoditi ili skratiti rad na otvorenom prostoru, odnosno rasporediti na radne zadatke na otvorenom u satima najmanjeg zagađenja zraka, organizovati rotaciju radnika i skratiti vrijeme kontinuirane izloženosti zagađenom zraku u zoni intenzivnog saobraćaja, omogućiti češće pauze u zatvorenom prostoru po mogućnosti sa kondicioniranjem i prečišćavanjem zraka, za vrijeme rada u zoni intenzivnog saobraćaja smanjiti ukupni tjelesni napor.

- Poseban oprez i individualna procjena potrebni su kod radnika s astmom, hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (HOPB) ili drugim respiratornim oboljenjima, s bolestima srca i krvnih sudova, starije životne dobi, trudnica. 

Preporučuje se maksimalno ograničenje boravka na otvorenom, obavljane redovnih preventivnih zdravstvenih pregleda i pridržavanja preporuka ljekara - dodaju iz ZZJKS.

Radnici trebaju odmah prekinuti rad na otvorenom i potražiti savjet zdravstvenog radnika ukoliko se javi otežano disanje, stezanje u prsima, pojačan kašalj ili piskanje u grudima, vrtoglavica, lupanje srca, pogoršanje postojećih respiratornih ili srčanih tegoba.

Iz ZZJZKS preporučuju i poduzimanje kolektivnih i individualnih mjera u cilju održavanja higijene javnih površina i smanjenja zagađenja zraka, korištenje javnog gradskog prijevoza i eko vozila, a oni koji se griju na čvrsta goriva da, ako mogu, pribjegnu alternativi.

Ishrana 

Kada je u pitanju ishrana, iz ZZJZKS ističu da pravilna ishrana ima određenu ulogu u odbrani od nepovoljnog utjecaja zagađenog zraka.

Preporučuju ishranu bogatu antioksidansima, vitaminima i mineralima, nezasićenim masnim kiselinama (mediteranski tip ishrane). 

- Poseban značaj imaju povrće i voće bogato vitaminima C i E, kao što su kupus, brokula, špinat, paprika, citrusi, kivi, jabuke, kao i orašasti plodovi i sjemenke. Povrće bogato karotenoidima, posebno beta-karotenom kao što su mrkva, tikva, slatki krompir, špinat, dinja također imaju povoljan učinak kao antioksidansi za naš organizam. Omega-3 masne kiseline, prisutne u plavoj ribi (sardina, skuša, losos), orasima, chia i lanenom sjemenu, isto tako imaju povoljan učinak na upalne procese u organizmu - navode.

Također je važan dovoljan unos vitamina D pri čemu mogu pomoći masne ribe, jaja i obogaćeni mliječni proizvodi.

Potrebno je unositi dovoljno tečnosti, prvenstveno vode i toplih biljnih čajeva, a ograničiti konzumiranje industrijski prerađene hrane te namirnica bogatih zasićenim mastima, soli i dodanim šećerima.