Kantonalni sud u Mostaru proglasio je krivim Marka Šljivića iz Čapljine zbog izazivanja teške saobraćajne nesreće koja se dogodila 31. maja 2025. godine na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Ševaš Njive, a u kojoj su poginule tri mlade osobe iz Mostara.
Sud je optuženog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina i oduzimanje vozačke dozvole B kategorije na tri godine, a u zatvorsku kaznu bit će uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru.
Presudu je izreklo sudsko vijeće Kantonalnog suda u Mostaru kojim predsjedava sudac Darko Zovko, dok su članovi vijeća Elis Sultanić i Alen Džaferagić, piše
Hercegovina.info.
Šljivić je proglašen krivim za teška krivična djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja, a u vezi s krivičnim djelom ugrožavanja javnog saobraćaja.
Tokom izricanja presude Sud je naveo više puta nesporne činjenice da je okrivljeni prije nesreće prelazio u drugu kolovoznu traku te tako ugrožavao druge ljude i imovinu.
Olakšavajuća okolnost Šljiviću
Sudsko vijeće na čelu s Darkom Zovkom ustvrdilo je i to da Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona nije ostavilo prostora Sudu da posumnja u objektivne činjenice tragedije koja se dogodila. Zovko je naglasio i kako su saobraćajne nesreće prošle godine odnijele 30 života u kantonu i da je pooštravanje kazne zapravo nužnost sudske presude zbog hitne prevencije i upozorenja svim učesnicima u saobraćaju.
Olakšavajuća okolnost Šljiviću prema odluci Suda je činjenica da je mlada osoba koja nikada ranije nije bila kažnjavana te visok osjećaj sućuti za učinjeno budući da je i nakon tragedije s porodicom stupio u kontakt s porodicama stradalih, ali i da je to učinio pred Sudom tokom glavne rasprave.
Prema optužnici Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Šljivić je 31. maja 2025. godine u 4.15 sati na magistralnoj cesti M-17, između Počitelja i Žitomislića, upravljajući automobilom audi A4 pod utjecajem alkohola, prešao u suprotnu saobraćajnu traku i izazvao sudar s vozilom audi A3.
U nesreći su poginuli Almin Crnalić (22), koji je upravljao audijem A3, te njegovi suputnici Enis Kurtović (22) i Dalila Žugor (20), svi iz Mostara.
U saobraćajnoj nesreći učestvovalo je i treće vozilo, fiat ducato, kojim je upravljao Dževad Šuta, koji je u sudaru zadobio lakše tjelesne povrede.
Tokom postupka tužilaštvo je tvrdilo da je dokazano kako je optuženi upravljao vozilom pod utjecajem alkohola te da je zbog takvog stanja izgubio kontrolu nad vozilom i prešao u suprotnu saobraćajnu traku.
Prema nalazima saobraćajnog vještačenja, vozilo optuženog u trenutku nesreće prešlo je više od jednog metra u suprotnu traku, gdje je došlo do prvog kontakta između vozila.
U postupku je također istaknuto kako su sva vozila bila tehnički ispravna te da drugi učesnici nesreće nisu imali alkohola u krvi.
Prema rezultatima vještačenja, Šljivić je u trenutku nesreće imao više od 1,6 promila alkohola u krvi, što se prema medicinskim kriterijima smatra pijanim stanjem.
Odbrana Marka Šljivića tokom suđenja osporavala je navode optužnice te tvrdila da tokom postupka nije dokazano da je upravo optuženi uzrokovao saobraćajnu nesreću.
Advokatica Irena Pehar upozorila je na, kako je navela, niz nedostataka u provedenoj istrazi, uključujući način prikupljanja dokaza tokom uviđaja i nedostupnost pojedinih materijalnih dokaza odbrani.
Roditelji najavili krivičnu prijavu protiv vještaka
Odbrana je također angažirala vlastitog saobraćajnog vještaka koji je iznio drugačiju rekonstrukciju nesreće i doveo u pitanje zaključke vještačenja na koje se pozivalo tužilaštvo.
Tokom suđenja saslušani su brojni svjedoci, uključujući vozača kombija Dževada Šutu, koji je neposredno prije nesreće policiji prijavio opasnu vožnju vozila koje se kretalo ispred njega.
U postupku su iznesena i dva različita saobraćajno-tehnička vještačenja koja su se u bitnim dijelovima razlikovala, zbog čega su roditelji stradalih najavili i krivičnu prijavu protiv jednog od vještaka.
Unatoč tim sporovima, sudsko vijeće je nakon provedenog postupka donijelo presudu kojom je Marka Šljivića proglasilo krivim za saobraćajnu nesreću sa smrtnim posljedicama.
Protiv presude dopuštena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine.