Naučnici sve glasnije upozoravaju da hroničan manjak sna ostavlja dublje posljedice nego što većina ljudi pretpostavlja.

Loš san nam sljedećeg dana poremeti raspoloženje i koncentraciju, ali tu se priča ne završava - također nam ozbiljno ugrožava zdravlje i skraćuje životni vijek.

Redovno spavanje kraće od sedam sati može ozbiljno ubrzati starenje i skratiti život, prema novoj studiji. Ljekari već godinama upozoravaju da milioni ljudi ne spavaju koliko je preporučeno, ali sada je otkriven i mnogo ozbiljniji dokaz. 

Nakon analiziranja podataka prikupljenih između 2019. i 2025. godine, istraživači su uporedili navike spavanja ispitanika sa njihovim očekivanim životnim vijekom. Obrazac je bio jasan:

U sredinama gdje je veći procenat ljudi spavao manje od sedam sati svake noći, njihov životni vijek je u prosjeku bio kraći.

Tim je u analizu uključio i druge poznate prediktore smrtnosti: pušenje, gojaznost, dijabetes, fizičku neaktivnost, nezaposlenost, nivo obrazovanja, nedostatak zdravstvenog osiguranja i društvenu povezanost.

Pušenje se i dalje izdvaja kao najopasniji faktor, ali nedovoljno spavanja je na listi rizika stajalo visoko - iznad gojaznosti, dijabetesa i neaktivnosti.

Ova veza se pojavljivala svuda - u bogatim i siromašnim krajevima, u velikim gradovima i u zabačenim ruralnim sredinama. 

Autori studije ističu da je optimalno vrijeme spavanja za većinu ljudi negdje između sedam i devet sati - kao i da se ovaj podatak više ne može ignorisati i smatrati "samo još jednim tipičnim zdravstvenim savjetom", već se mora shvatiti kao stvarni faktor koji utječe na dugovječnost.

Iznenađujuće je koliko je snažan utjecaj sna na prognozu dužine života, a ponekad može biti i jači od brojnih zdravstvenih rizika koji se već ozbiljno shvataju, kao što je pušenje.

Oni koji na duže staze spavaju manje od preporučenog mogu da pokrenu čitav niz zdravstvenih problema: od dijabetesa tipa 2, hipertenzije i gojaznosti, do opstruktivne apneje u snu, kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara. Na psihičkom planu, češće se javljaju depresija i anksioznost.

Kako ističu stručnjaci, ovo je dovoljno razloga da se san tretira kao jedan od ključnih stubova zdravlja, a ne kao navika koja se lako zapostavi kad god se obaveze nagomilaju.

Kada san nije dobar, posljedice se ne osjećaju samo kroz loše raspoloženje i manjak energije sutradan. To vremenom može ozbiljno da ugrozi zdravlje, iako većina ljudi to ne primjećuje.

Jedna studija iz Kine pokazala je da nekvalitetno spavanje podstiče upalne procese i opterećuje cijeli organizam. Podaci iz višegodišnjeg istraživanja na više od 90 hiljada ljudi ukazuju da nestabilan san povećava rizik od Parkinsonove bolesti, ciroze jetre, gangrene i oštećenja bubrega.